Liburnija Regionalni liburnijski portal
Ulaskom Hrvatske u europsku obitelj “stvari” su se bitno promijenile ili se mijenjaju. I to ne samo po pitanju uvoza, izvoza, prelaska granici i inih “trivijalnih” promjena. U ovom slučaju radi se o nečemu puno većem, radi se o Zakonu o europskom uhidbenom nalogu koji se vrlo brzo mijenja.
Naime, u Hrvatskoj je razdoblje od 1945. do 1990. godine vladao komunistički režim koji se žestoko suprotstavljao svojim neistomišljenicima. Devedesetih godina za Hrvatsku je bilo vrlo teško razdoblje, budući da se u to doba na našim prostorima ratovalo te se nisu htjele, mogle, a napose nisu se željele otvarati stare rane vezane za komunizam. Bilo je bitno da se Hrvatska osamostali, stane na vlastite noge, a nakon toga -vidjet ćemo.
Sada, dvadeset godina nakon Domovinskog rata i nakon činjenice da je Hrvatska postala članicom Europske unije, stvari su se počele ispravljati. Opće je poznato da je Europska unija jasni i izričiti protivnik komunizma i fašizma, stoga je sada došlo na naplatu sve ono što se događalo prije devedesetih, došlo je do trenutka kada Hrvatska mora isporučiti sve one koji su bili osumnjičeni za ratne zločine u komunističko doba.
Nastavak cijele priče događa se upravo sada.
Naime, na konferenciji za novinare u Bruxellesu, nakon sastanka s potpredsjednicom Europske komisije Viviane Reding, ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je kako izmjene zakona o europskom uhidbenom nalogu idu u hitnu proceduru. U vrlo kratkom roku naći će se na dnevnom redu na Vladinim sjednicama, a zatim i u saborskoj proceduri. Krajnji datum do kad će navedeni zakon biti izmijenjen je 1.1.2014. godine, rekao je Miljenić.
Hrvatska je i ranije izrazila spremnost da promijeni sporni zakon, kolokvijalno nazvan “Lex Perković”, s tim da bi on stupio na snagu 15. srpnja 2014., što je Europskoj komisiji bilo neprihvatljivo.
Stoga je Komisija prošli tjedan započela postupak konzultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih člankom 39. hrvatskog pristupnog ugovora, zbog toga što hrvatski zakon o uhidbenom nalogu nije u skladu s europskom pravnom stečevinom. Zemlje članice imale su deset radnih dana da se o tome očituju.
Nakon toga uslijedila je živa diplomatska aktivnost i učestali kontakti kako bi se spriječilo uvođenje sankcija.
Isti dan kada je Komisija najavila pokretanje postupka telefonski su razgovarali premijer Zoran Milanović i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i dogovorili se da će pokušati učiniti sve kako bi se spriječile sankcije, a nakon toga hrvatski predstavnici su bili u stalnom kontaktu s Europskom komisijom.
