U vremenu ekspanzije kapitalizma, nerealnog i prividnog rasta standarda, izopačene su vrijednosti rada i stjecanja dobara kroz rad...

Demokracija na ovim prostorima ušla je u svoje treće desetljeće. Sa sobom je donijela mnogo toga lijepog i ružnog, a mi ćemo se u ovom pisanju usredotočiti na kapitalizam i neminovne “nuspojave” koje taj gospodarski režim uzrokuje.

Naime, naš je narod s lakoćom prihvatio ono dobro što kapitalizam donosi, a to je liberalizacija financijskog tržišta, drugim riječima rečeno, ublaženje bankarskih uvijeta pri odobrenju različitih oblika financiranja. Građani su tako olako uzimali kredite... za stanove (iako su imali gdje živjeti), za nove automobile (iako su ih stari dobro služili), za shopping (potrošački krediti) i sl. Kredite je jednostavno bilo lako uzimati, posebice zbog toga što je u Hrvatskoj kreditni registar, u kojemu su evidentirana sva kreditna zaduženja građana, zaživio tek prošle godine, a HUB-ova lista, tzv. “crna lista”, u kojoj su pohranjeni podaci o neurednim i prezaduženim osobama i koja “kola” među bankama, prije dvije godine.

Zahvaljujući toj činjenici građani su se jednostavno mogli zaduživati na sve strane, bez obzira na njihovu trenutnu zaduženost i dosljednost pri otplati do tada dospjelih zaduženja. Ukratko do novaca je jednostavno bilo lako doći.

Kada je tome došao kraj, a jednostavno je morao doći, građani su u očaju posezali ka svim drugim navodnim izlazima, odnosno, brzom i lakom postizanju velikih financijskih prihoda. Zadnjih dvadeset godina na ovim prostorima često su se pojavljivali različiti oblici MLM-a (multi level marketinga), odnosno, takozvani piramidalni oblik grananja financijske mreže. Nakon svakog takvog pomislimo kako je to poslijednji i kako su ljudi višestrukim oblicima negativnih iskustava sa takovim, piramidalnim projektima, prozreli način i oblik djelovanja takvih malverzatora.

Međutim, svako toliko na tržištu malverzatorskog kapitala pojavi se nešto novo. Vrsni malverzatori i prevaranti učinkovito, unatoč činjenici da je svaka nova prevara sve teža, s uspjehom pronalaze novi “modus operandi” za novu piramidalnu strukturu, koja po ničemu ne nalikuje na neku od prethodnih, a u suštini je ista. Posljednja takva, usudili bi se reći, globalana malverzacija, vezala se za “čudotvorna ulaganja” kroz Forex. Jedan od “mozgova” te operacije sa prostora bivše Jugoslavije jest Srbin sa slovenskom putovnicom Zoran Cvetković.

Taj markantni, srednjovječni gospodin, uspio je okupiti iznimno širok menadžment na prostorima ex-Jugoslavije. U menadžere je preko noći pretvorio razno razne soboslikare, lučke radnike, vodoinstalatere, kućne majstore te tu i tamo ponekog trgovca. Regrutirane menadžere, koji su radnu “tutu” zamijenili kič odijelima, nije bilo teško obučiti. Sve ono što je bilo potrebno znati jest da se široj masi lakovjernih građana prezentira kako će kroz financijski ulog ostvarivat iznimno visoke mjesečne prihode. Velika većina priučenih menadžera nije čak ni znala objasniti kako i na koji način će ulog građana ostvarivati i osiguravati dobit.

Domišljato su se prevaranti “vezali” za Forex jer su znali da provjerom te internacionalne kompanije, u naravi burze deviznog tržišta, svatko tko provjerava može doći isključivo do pozitivnih i prevarantima prikladnih podataka, odnosno da se radi o moćnoj kompaniji. Isto tako “mozgovi” te, divljenja vrijedne prijevare, lukavo su birali svoj menadžment. Birali su, kako se to u žargonu kaže, ljude iz naroda.

U svakom su kraju pronalazili ljude koji imaju zavidnu građansku reputaciju i uživaju veliko povjerenje svojih sumještana. Tako su briljantni muljatori na krilima Forexa i “lokal menadžmenta” otvorili trezor u koji su u nepunih dvije godine pospremili više desetaka milijuna eura samo na prostorima “brdovitog Balkana”.

U našem pisanju, na istu temu iz prošlog broja, pod naslovom “Mat Project + Forex = Prijevara” pozvali smo sve oštećene ovom malverzacijom, sa područja našeg javnog djelovanja, da nam se obrate kako bismo ih uputili na odvjetnička društva putem kojih mogu pokušati ostvariti moralnu i materijalnu satisfakciju. No, do zaključenja ovog broja, nitko nam se nije javio. Tu činjenicu objašnjavamo ponajprije kroz mentalitet žitelja ovih prostora, koji izbjegavaju izaći s vlastitim identitetom ili zbog toga što to doživljavaju kao osobnu sramotu ili zato što misle da će im njihovi “account menadžeri” na slobodi možda nekada nešto i vratiti, a ako ih zatvore neće dobiti ništa.

Poanta ovog pisanja jest divljenje autora ovoga članka činjenici koliko može biti velika i impresivna moć ljudske pohlepe. Koliko je jaka ta “žeđ” za lakom zaradom govore upravo ovakve situacije u kojima ta impresija iluzornog bogaćenja ubija u masi zdravu logiku. Kada bi oštećenici svih dosadašnjih MLM (multi level marketing) projekata, pa tako i oni ove poslijednje, samo na trenutak obuzdali nerealnu želju za bogaćenjem i ustupili malo mjesta čistoj, goloj i zdravoj logici, nikada im se ne bi dogodilo to što jest.

Nikada im se ne bi dogodilo da teško i mukotrpno zarađen novac predaju u ruke muljatorima i prevarantima, koji im se pred očima vozikaju u skupocjenim automobilima, čiji je standard za vrijeme “njihove ere”, narastao za 3 razreda. Stoga, na koncu ovog štiva, poručujemo našim čitateljima da krenu i ustraju u postupku, ako ne materijalne, bar moralne satisfakcije, protiv prevaranata koji su im, ciljano i smišljeno, oduzeli teško zarađen novac.

Prije svega i iznad svega cilj nam je prosvjetliti naše čitatelje, jer je put do poštene zarade, bio on fizičkim radom ili mentalnom snagom, težak, dug i mukotrpan. “Laka lova” je omiljen motiv i naziv režiserima akcijskih trilera, ali u stvarnom životu ona je uvijek bila i ostala mit.