Breskva je listopadno drvo, naraste od 5-10 m i pripada potporodici Prunoideae. Zajedno s bademom, uvrštena je u podred Amygdalus unutar reda Prunus. Plod je koštunjičav, s jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj koštici. Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, s glatkom i mekanom kožom zavisno od sorte. Zajedno s višnjama, šljivama i marelicama, breskva spada u koštunjičavo voće.

Breskva nosi naučno ime persica, izvedeno od vjerovanja starih Europljana da su breskve porijeklom iz Perzije (današnji Iran). Današnji botaničari su postigli konsenzus da je stvarno porijeko breskve Kina, a da je preko Perzije i Mediterana stigla u Europu takozvanim Putem svile davno prije nove ere. Kultivirane breskve se dijele u dvije kategorije: one kod kojih je koštica slijepljena s tijelom ploda i one kod kojih se koštica lako odvaja od tijela. Obje kategorije imaju bijelo ili žuto tijelo ploda. Breskve sa bijelim tijelom obično su veoma slatke i manje kisele, dok su žute obično kiselije, mada to zavisi od sorte.

Ovo sočno voće niske je energetske vrijednosti od samo 40-tak kcal na 100 g. Sadrži 87% vode, 11 % ugljikohidrata i vrlo male količine bjelančevina i masti. Od vitamina sadrži najviše beta-karoten i vitamin C. Beta-karoten, crveno-narančasti pigment koji se nalazi u voću i povrću, poznat je još i kao provitamin A (važan je kao prekursor vitamina A). Prehrana bogata voćem i povrćem opskrbljuje organizam s oko 5-6 mg beta-karotena. Od minerala u breskvi ima najviše kalija, fosfora, magnezija i kalcija. Među rijetkim je voćem koje sadrži selen. Za razliku od breskve, njezina sorta nektarina ima manje vitamina C, ali više beta-karotena i veću kalorijsku vrijednost.
Breskve i nektarine vrlo su osvježavajuće voće jer sadrže 87–90% tekućine. Upravo zbog toga ih ubrajamo u niskokalorično voće idealno za dijetu. Imaju diuretski učinak, pročišćavaju organizam, potiču i olakšavaju probavu. Ujedno sadrže i antioksidanse, kojima pripadaju beta-karoten, vitamini C i E, ostali karotenoidi i mnoge druge fitokemikalije, koji pomažu u onesposobljavanju slobodnih radikala (nestabilnih molekula kao nusproizvoda stanične oksidacije). Slobodni radikali mogu oštetiti staničnu strukturu, što vodi do kroničnih oboljenja i ubrzavanja procesa starenja.

Breskve zriju i nakon što se uberu, ali zato u njihovu soku zrenjem neće porasti količina šećera. Kako bi vam ranije ubrani plodovi dozreli kod kuće, stavite ih u papirnate vrećice, čime ćete održati odgovarajuću količinu vlage. Takve breskve možete čuvati u hladnjaku 1–2 tjedna. Ukoliko kupujete zrele breskve kako biste ih odmah upotrijebili, tražite malo mekanije plodove, lijepe zlatno-žute boje. Općenito, breskve čije je meso žute boje punije su arome, dok su one bijele boje slađe. Zrele breskve brzo se kvare pa ih čuvajte u hladnjaku i potrošite u roku od dva dana. Premda se breskve smatraju plemenitim stolnim voćem, koje najbolje prija u svježem obliku, one se mogu kuhati, konzervirati, sušiti, pariti ili peći. Svježa, kuhana ili pečena breskva može se koristiti u povrtnim i voćnim salatama te kao izvrstan dodatak šunki i patki. U nekim svjetskim kuhinjama može zamijeniti mango, osobito u jelima od rakova. Kuhanjem se može transformirati u izvrstan kompot, džem, žele, umak ili liker. Kad su slastice u pitanju, svježa breskva, kompot ili džem od bresaka koriste se za nadijevanje i ukrašavanje kolača i sladoleda. U kombinaciji s alkoholom mogu se flambirati ili biti dio koktela i bola.

Bola od bresaka
Bola je napitak za vruće ljetne dane. Soda vodom ili pjenušavim vinom preliju se ploškice ili kockice voća, koje se nekoliko sati prije posluživanja usitni, pošećeri, začini i dobro ohladi.
Sastojci: 12 bresaka, 500 g šećera u prahu, sok od jednog limuna, 2 l bijelog vina, 500 ml pjenušca i 1 čašica konjaka ili 2 čašice maraskina.
Breskve ogulite, izvadite im koštice, narežite ih na kockice ili ploškice pa stavite u posudu za bole. Potom ih pospite šećerom, poškropite sokom od limuna i prelijte bijelim vinom. Ostavite hladiti u hladnjaku barem 2 do 3 sata.Nakon toga dodajte rashlađeni pjenušac i vinjak ili maraskino. Nemojte često i puno miješati jer će bola postati mutna. Da bi se šećer lakše otopio, umjesto teže topljivim kristalnim, bolu zasladite šećernim sirupom. Umjesto pjenušca možete dodati soda vodu. Umjesto konjaka i maraskina, možete dodati i liker od marelica.

Palačinke sa sirnim nadjevom i breskvama
Palačinke su nepresušno vrelo kulinarskog nadahnuća, od običnih i slanih, samo premazanih čokoladnom kremom, do bogato punjenih nadjevom i prelivenih umakom kao što su ove.
Sastojci:
za tijesto: 500 ml mlijeka, 2 jaja, 180 g pšeničnog glatkog brašna, 20 g cvjetnog meda, 3 žlice ulja i prstohvat soli.
za nadjev: 300 g svježeg kravljeg sira, 200 ml slatkog vrhnja, 1 žlica šećera u prahu, 1 vanilin šećer, 1 šlagfix, 1 žlica brendija, 300 g kompota breskva.
za voćni umak: 150 g kompota breskva, 1 vanilin šećer, 1 žličica gussnela, 1 žlica bijelog ruma, 50-100 ml sirupa iz kompota.
Za palačinke izmiješajte jaja i malo brašna u jednoličnu smjesu. Nakon toga postupno i naizmjenično dodajite mlijeko i preostalo brašno. Smjesu ostavite stajati oko 15 minuta, zatim dodajte med, ulje i sol. Sve dobro izmiješajte u jednoličnu smjesu, a zatim na ugrijanom ulju pecite palačinke. Breskve iz kompota ocijedite, a sirup sačuvajte. Svježi kravlji sir ocijedite i propasirajte, dodajte šećer, vanilin šećer, brendi, i sve dobro izmiješajte. Slatko vrhnje dobro istucite, dodajte šlagfix pa lagano umiješajte u pripremljeni sir. Breskve narežite na kockice i dodajte smjesi. Palačinke nadjenite pripremljenim nadjevom i poslužite uz umak od bresaka. Za umak od bresaka izmiješajte breskve električnom mješalicom tako da dobijete pire. Pomiješajte ga s 50 ml sirupa iz kompota i kratko prokuhajte. Dodajte vanilin šećer i rum. Na kraju umiješajte Gussnel koji ste prije toga razmutili s malo vode i sve još kratko prokuhajte. Na tanjur stavite malo umaka, zatim palačinke i po želji ih prelijte umakom.

Slastica od bresaka s prošekom
Prednost je ove slastice što je možete prirediti i kad nije sezona bresaka.
Sastojci: 1 limenka kompota breskva, 1 puding vanilija, 300 ml sirupa od kompota, 200 ml vode, 100 ml prošeka, 3-4 žlice šećera i 1 vanilin šećer.
Breskve iz kompota ocijedite i narežite na kockice. Sok pomiješajte s vodom, prošekom, dodajte šećer i vanilin šećer. Prašak za puding razmutite u dijelu tekućine, a ostatak neka zakipi. Skuhajte puding i umiješajte narezane breskve. Kremu izlijte u odgovarajuće zdjelice ili čaše i prije posluživanja dobro rashladite. Prošek možete zamijeniti laganim bijelim vinom.

Osvježavajuće breskve
Okusi breskve i pistacija odlično se dopunjuju. Osvježavajući ljetni desert možete ukrasiti i komadićima narezanih pistacija i šlagom.
Sastojci: 1 kompot breskva, 8 kuglica sladoleda od pistacija, 1 šlag.
Ocijeđene breskve iz kompota rasporedite na desertne tanjuriće. Na svaku polovicu stavite kuglicu sladoleda. Poslužite ukrašeno šlagom. Šlag izvadite iz zamrzivača 5 minuta prije ukrašavanja kako bi se malo odmrznuo i postao pogodan za serviranje.