Početna - IZDVOJENO - Danas ih prvi put biramo imenom: 2311 kandidata
glasanje

Danas ih prvi put biramo imenom: 2311 kandidata

Najjednostavnije je na biralištu zaokružiti redni broj ispred imena kandidata kojeg želite da vas zastupa. Njegovim zaokruživanjem automatski ste dali glas i listi, odnosno stranki u kojoj je taj kandidat.

Ako ne znate tko je točno tko na listama poimence, dovoljno je zaokružiti broj liste stranke koju podržavate. Tad ne birate kandidata ponaosob, ali ste dali podršku političkoj opciji koju smatrate najboljom. Također, možete zaokružiti svoga kandidata i listu na kojoj se nalazi. To su najsigurnije opcije. Sve ostale vode u rizik da pogriješite.

Preferencijalni glas osigurava različiti poredak na listi

Ako zaokružujete različitoga kandidata od liste, onda će vaš glas za ime propasti, a glas će ići listi. Preferencijalni glas osigurava prilično različit poredak onih koji će vas zastupati u Saboru od dosadašnjeg. Pretpostavimo da je jedna lista dobila 15 posto glasova i daje tri kandidata za Sabor. Dosad su išla prva tri kandidata na listi. One koje je odredila stranka i njen šef.

No zamislimo da su tri kandidata s dna liste dobila iznad 10 posto glasova od cijele liste, a trojac s početka koji je postavio šef stranke građani nisu nagradili preferencijalnim glasovima. U Sabor odlaze tri zastupnika s dna, a ne više oni koje je šef postavio na vrh.

Time se daje velika snaga i neki kandidati koje zbog izborne šutnje ne smijemo spominjati računaju upravo na preferencijalne glasove.

Imenom izabrani zastupnici imaju veću odgovornost

Zastupnici koji su ušli preferencijalnim glasom imaju i veću odgovornost prema biračima jer su oni birali upravo njih. S druge strane, daje im barem načelnu veću samostalnost i da ne moraju ovisiti o stranačkim direktivama u glasovanju u Saboru.

Na izbore izlazi 166 lista, odnosno 2311 kandidata. Oni su se raspodijelili po izbornim jedinicama te broj kandidata u svakoj pojedinoj izbornoj jedinici varira. Najviše ih je u prvoj, onoj zagrebačkoj.

Zagrepčani će tako na listiću formata 62 puta 43 centimetra birati između 19 listi, odnosno 288 imena i prezimena.

Unutar granica Hrvatske najmanje će kandidata biti na listićima u petoj izbornoj jedinici. To je ona koja obuhvaća tri slavonske županije. Tako će Slavonci moći zaokružiti jedno od 182 imena i prezimena, odnosno na raspolaganju će im biti 13 lista.

Hrvati izvan Hrvatske morat će se odlučiti između 154 kandidata, dok je na listama u 12. izbornoj jedinici, u kojoj biraju manjine, ukupno 41 potencijalan zastupnik nacionalnih manjina. Ovdje je važno napomenuti da pripadnici nacionalnih manjina mogu birati hoće li glasovati u 12. izbornoj jedinici ili onoj u kojoj im je mjesto prebivališta. Ako se odluče za prvu opciju, također mogu preferencijalno birati kandidata koji će ih zastupati u Saboru, s tim da pripadnici srpske nacionalne manjine u tom slučaju mogu zaokružiti od jednoga do najviše tri kandidata.

Među 166 lista na sutrašnjim parlamentarnim izborima većina ih je stranačka – 161. Preostalih pet su neovisne liste. To su manje brojke u odnosu na izbore 2011. godine, kad je u izbore išlo 313 lista.

Nisu ispunili žensku kvotu

Što se kandidatkinja tiče, na glasačkim listićima bit će ih ukupno 957, dok je muškaraca 1354. Žensku kvotu, prema kojoj na listi treba biti 40 posto žena, nisu ispunile čak 33 liste.

Obveza ženskih kvota je novost na ovim parlamentarnim izborima, baš kao i to da se šefovi stranaka neće, kao dosad, naći na čelu svoje stranačke ili koalicijske liste u svakoj, nego samo u jednoj izbornoj jedinici. To bi birače moglo zbuniti te bi bilo pametno da prije odlaska na biračko mjesto provjere tko su kandidati stranke ili neovisne liste koju podržavaju.

Čak i ako je taj kandidat na posljednjem mjestu liste, on ima šansu da uđe u Sabor. No preduvjet je da dobije najmanje deset posto ukupnih glasova liste.

– Kandidat koji prijeđe 10 posto glasova od glasova koje dobije lista ići će u prioritet. Ako ih bude više, ići će od najviše dok se ne ispuni kvota – objasnila je prije nekoliko dana potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Ana Lovrin. Upravo će zbog novog sustava glasovanja nakon sutrašnjih parlamentarnih izbora prvi službeni rezultati DIP-a stići nešto kasnije nego inače, nakon 22 sata.

Rezultati će biti kasnije nego inače

– Preferencijsko glasovanje biračima omogućuje da, osim za listu, glasuju i za kandidata kojem daju prednost, to jest kojeg preferiraju, pa će trebati puno više vremena da se glasovi sortiraju, prebroje, dodijele listi i kandidatima unutar te liste – objasnila je članica Državnog izbornog povjerenstva Janja Horvat Drobnjak.

Inače, ovo nije prvi put da se birači u Hrvatskoj susreću s preferencijalnim glasovanjem. Na isti su način u svibnju 2013. godine birali zastupnike u Europski parlament. No tada se nije kasnilo s objavom rezultata jer su izbori bili jednostavniji za provedbu. Naime, cijela je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a pripadnici nacionalnih manjina nisu imali pravo glasovati za svoje, posebne liste.

Pravila su sad mnogo kompleksnija, kao i obrada podataka.

– Taj sustav izračuna zahtijeva puno više vremena – rekla je Horvat Drobnjak. Ono što je sigurno jest da ćemo u ponedjeljak znati tko su naši novi zastupnici.

Upitno je hoćemo li tako brzo znati i tko će nam sjediti u vladi.

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača stiže u Opatiju

Petar Grašo jedan je od najpoznatijih hrvatskih pjevača, tekstopisaca, kompozitora i kantautora koji je u bogatoj glazbenoj karijeri surađivao s ...