Liburnija Regionalni liburnijski portal
U veljači 2017. u jeku afere plagijat, Đikić je javno obznanio kako prestaje sa svojim znanstvenim radom u Hrvatskoj i splitskom Sveučilištu radi izjava rektora Šimuna Anđelinovića.
Na ovotjednoj sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci osnovan je Međunarodni znanstveni savjet (International Scientific Committee) Sveučilišta. Riječ je o savjetodavnom tijelu uprave i Savjeta za znanost Sveučilišta za pitanja znanstvene djelatnosti te razvoja strategija i politika na tom području.
Kako stoji u izvješću sa sjednice, savjet će činiti ‘ugledni znanstvenici iz inozemstva koji mogu, na temelju svojih ekspertiza i iskustava s uglednih znanstvenih institucija, svojim savjetima i aktivnostima doprinijeti razvoju Sveučilišta u Rijeci’. Među članovima savjeta našao se i jedan od najznačajnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika – Ivan Đikić, čija je poslovna adresa već 15 godina Sveučilište u Frankfurtu.
Đikić je dao veliki doprinos istraživanjima vezanim uz molekularnu biologiju tumora, a do veljače prošle godine radio je na Sveučilištu u Splitu. Bio je aktivan tijekom čitave rasprave o navodnom plagijatu razriješenog ministra obrazovanja Pave Barišića te je u nekoliko navrata argumentirano pokušao objasniti zašto Barišić ne bi trebao obnašati tu dužnost, zbog čeka je nazivan pristašom opozicije.
U veljači 2017. u jeku afere plagijat, Đikić je javno obznanio kako prestaje sa svojim znanstvenim radom u Hrvatskoj i splitskom Sveučilištu radi izjava rektora Šimuna Anđelinovića. On je javno tvrdio da je Đikić u sukobu interesa radeći na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, što se kasnije pokazalo neistinitim. Za njegov odlazak, napisao je Đikić u svom oproštajnom pismu, odgovoran je i premijer Andrej Plenković. On ga je, tvrdi, ‘javno i nekorektno’ napao u želji da obrani ministra Barišića u raspravama oko njegova razrješenja.
Tko su sve članovi riječkog Međunarodnog znanstvenog savjeta?
Osim Đikića, u Međunarodni znanstveni savjet Sveučilišta u Rijeci ulaze i sljedeći stručnjaci: prof. dr. sc. Winfried Pickl, Medicinsko sveučilište u Beču, prof. dr. sc. Aleksandra Kanjuo Mrčela, Sveučilište u Ljubljani, prof. dr. sc. Dražen Prelec, Massachusetts instituta za tehnologiju, prof. dr. sc. Nenad Mišćević, Sveučilište u Mariboru i Srednjeeurpsko sveučilište u Budimpešti, prof. dr. sc. Željko Ivezić, Sveučilište u Washingtonu, prof. dr. sc. Igor Žutić, Sveučilište u Buffalu, prof. dr. sc. Danica Kragić, Kraljevski institut za tehnologiju u Stockholmu, prof. dr. sc. Igor Mezić, Sveučilište u Kaliforniji Santa Barbara, prof. Vedran Mimica, dipl. ing. arh., Tehnološki institut države Illinois u Chicagu.
