Početna - IZDVOJENO - Do 2020. u Primorsko-goranskoj županiji planira se gradnja još dvadeset rotora
pgž
foto:pgž

Do 2020. u Primorsko-goranskoj županiji planira se gradnja još dvadeset rotora

Što manje semafora, bit će manje i čekanja, što više rotora, to će se sigurnije i brže prolaziti raskrižja. Ovo je česta logika svakog vozača i unatoč u Rijeci često spominjanoj teoriji zavjere s postojanjem »semaforskog lobija«, istina je sasvim drukčija, jer kružnih raskrižja u Rijeci i ostatku Primorsko-goranske županije trenutno ima čak 40. Prvi je izgrađen davne 1980. godine na raskrižju Urinj, drugi je uslijedio u centru Krka 1985. godine, a treći u Dražicama 1987. godine. Trebalo je onda proći čak 13 godina sušnog perioda, jer do 2000. godine na području PGŽ-a nije bilo novih rotora. A onda je uslijedio pravi »boom«, do danas se stiglo do broja 40, a u roku od idućih nekoliko godina rotora će biti više od 50, jer su u tom razdoblju planovi ambiciozni.

Martinkovac i Plumbum u Rijeci, Šodići u Kostreni, čvor Matulji i Panorama u općini Matulji, Kastav i Rešetari na području Grada Kastva, nekoliko novih rotora na području Industrijske zone Kukuljanovo, te rotori u Gradu Crikvenici, Općini Punat, Gradu Krku, Gradu Malom Lošinju, Delnicama, Ravnoj Gori, Jelenju… Sve je to u planu i to u relativno bliskoj budućnosti u idućih nekoliko godina. Da je netko ponudio nagradno pitanje na kvizu vjerojatno bi malo tko barem približno mogao pogoditi da u Primorsko-goranskoj županiji ima tako puno kružnih raskrižja. Vjerojatno se točan podatak ne bi niti znao da u PGŽ-u nisu odučili detaljno obraditi ovu temu.

Prvo je župan Zlatko Komadina zatražio da Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze pripremi informaciju s prijedlogom poboljšanja prometnih rješenja na prometnicama na području PGŽ-a izgradnjom kružnih tokova i nedostajućih prometnih trakova. Praktično iz svih jedinica lokalne samouprave u županiji prikupljeni su podaci o sadašnjem stanju i budućim planovima, jednako su i tvrtke zadužene za provedbu investicija pripremile konkretne informacije, a riječ je o Autocesti Rijeka – Zagreb, Hrvatskim cestama – ispostava Rijeka, ŽUC-u, Bina Istri i Rijeka prometu. O tom je materijalu već raspravljao Županijski savjet za sigurnost prometa na cestama PGŽ-a, nakon čega će svi podaci sa zaključcima biti upućeni na sjednicu kolegija župana.

Voditelj Odsjeka za promet i veze i tajnik Županijskog savjeta za sigurnost cestovnog prometa Zdravko Lisac naglašava kako Županijski savjet dugi niz godina zagovara izgradnju kružnih raskrižja zbog toga što je kolizija prometnih tokova često razlog prometnih nezgoda.

– Upravljanjem, eliminiranjem ili smanjivanjem kolizije prometnih tokova postižu se preduvjeti sigurnijeg odvijanja prometa, posebno se to odnosi na raskrižja i čvorišta. Raskrižja su potencijalno opasna mjesta na prometnicama, jer se na njima javlja čitav niz konfliktnih točaka, kojih u pravilu na dionicama prometnica između raskrižja ili nema, ili ih ima u daleko manjem broju. Kružna raskrižja bitno smanjuju broj konfliktnih točaka na raskrižjima. U kružnom raskrižju nema točaka presijecanja prometnih tokova koji su, s aspekta posljedica, najopasniji. Županijski savjet, unatoč zagovaranju izgradnje kružnih raskrižja, smatra da svako mjesto na kojem se planira kružno raskrižje treba odrediti struka temeljem jasnih kriterija o njihovoj svrsishodnosti – ističe Lisac.

Načelno je stav struke da rotore treba graditi, ali ne uvijek i ne baš na svakom mjestu. Svakoj odluci mora prethoditi kvalitetna analiza, jer nije baš na svakoj lokaciji uputno graditi rotor. Dobar je primjer u tom smislu jedna riječka lokacija s izuzetno gustim prometom, a riječ je o raskrižju Osječke i Prvomajske ulice, Tizianove i Ulice Frana Kresnika. Gužve su ovdje učestale i naoko bi rotor mogao biti idealno rješenje na prometnoj točki koja povezuje Škurinje i Rastočine na jednoj strani, područje Belvedera i Kozale na drugoj, Banderovo na trećoj, te preko Prvomajske ulice ide do Brajde i Potoka, odnosno središta Rijeke. Međutim, mjerenja gustoće prometa ukazuju na nekoliko bitnih problema, najveći je svakako nedovoljna propusnost raskrižja u blizini tog potencijalnog rotora. Projekcije pokazuju da se gužve ne bi smanjile, već bi se samo izmjestile i povećale, jer bi se stvorila uska grla i prometni čepovi na Belvederu s jedne strane, kao i s druge strane na raskrižju kod trgovačkog centra »Billa« u Osječkoj ulici, te zbog toga ovaj kružni tok nije uputno graditi.

To je i ogledni primjer stručnog pristupa u traženju odgovora na ključno pitanje: Gdje je rotor potreban, a gdje ipak neće dovesti do poboljšanja situacije u prometu? Generalno su rotori dobro rješenje, jer povećavaju stupanj sigurnosti prometa, povećavaju razinu uslužnosti svih uključenih raskrižja, te dugoročno smanjuju investicijska ulaganja. S druge strane, problematično se može pokazati usporavanje toka prometa, jer je najčešća dozvoljena brzina prolaska kroz klasična nesemaforizirana raskrižja 50 kilometara na sat, dok prosječna brzina kretanja vozila kroz kružna raskrižja iznosi oko 20 do 30 kilometara na sat. Zato su potrebne multikriterijske analize svake potencijalne lokacije, a najvažniji kriterij svakako je kvalitetna analiza prometa.

Kako iz navedenog proizlazi, već u razdoblju od tri do četiri godine Primorsko-goranska županija mogla bi imati više od 60 izgrađenih kružnih raskrižja. I to sigurno neće biti konačan broj, jer je još 2006. godine izrađena Idejna studija rekonstrukcije prometno opterećenih raskrižja, koja je pokazala kako na području PGŽ-a postoje čak 72 potencijalne lokacije za izgradnju kružnih raskrižja. Od 2006. godine izgrađeno je 21 kružno raskrižje, što govori kako je još uvijek na raspolaganju oko 50 potencijalnih lokacija za razmatranje. Polovica je već dobila zeleno svjetlo, a ostale se analiziraju, primjerice u Rijeci raskrižja ulica Rikarda Benčića i Franje Čandeka i raskrižja Volčićev trg.

Kako god bilo, niti u Rijeci rotora neće manjkati, pa će i ovdje vrijediti uzrečica da je »bolje voziti se u krug, nego čučati na semaforu«. Uz opasku kako se vožnji treba prilagoditi. Utoliko ne treba čuditi preporuka Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama u PGŽ-u o potrebi provedbe odgovarajuće promidžbeno-edukacijske kampanje kako bi se vozači upoznali s pravilima ponašanja na kružnim raskrižjima. Većini to i nije potrebno, ali nekima sigurno jest. Dovoljno je prisjetiti se prizora na rotoru Škurinje, najprometnijem kružnom toku u Rijeci i Županiji, gdje su pojedini vozači bili toliko zbunjeni da su svoj krug znali odvoziti u pogrešnom smjeru ne mareći previše za »blendanje« i sirene ostalih vozača zaprepaštenih ovim opasnim manevrom. Bit će valjda i takvih »ludorija« u prometu sve manje. Što je više rotora, i vozači će imati više iskustva, a to je ipak najbolja škola.

I: Novi list

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Na Kvarneru intenzivne pripreme za turističku sezonu

Turistička zajednica Kvarnera održala je virtualni koordinacijski sastanak s lokalnim turističkim zajednicama te predstavnicima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, ...