Danas je 72. dan godine.Do kaja ima još 293 dana.
1975. Ivo Andrić bosanskohercegovački i jugoslavenski književnik i diplomata, umro je 13.ožujka u Beogradu, a rođen je 9. listopada 1892 godine u hrvatskoj obitelji, u travničkoj mahali Zenjak (Travnik, BiH) dok mu se majka nalazila u posjeti prijateljima. U periodu između Prvog i Drugog svjetskog rata nalazio se na poziciji izaslanika Jugoslavenske vlade u Berlinu. Po izbijanju II svjetskog rata nacisti ga vraćaju sa mjesta ambasadora u Beograd. Ivo Andrić je dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine za “kompletno književno djelo o povijesti jednog naroda”, s romanom Na Drini ćuprija (1945) kao vrhuncem tog djela. Kada je nobelovac Ivo Andrić opisao most Mehmed-paše Sokolovića, taj povijesni spomenik u knjizi ‘Na drini ćuprija’, on je postao svjetski poznat. Direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura uručio je u Sarajevu predstavnicima vlasti Bosne i Hercegovine certifikat kojim je potvrđeno uvrštavanje mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu na popis svjetske kulturne baštine. Most građen u 16. stoljeću podigao je najveći graditelj Otomanskog Carstva iz tog razdoblja Mimar Sinan kao zadužbinu Mehmed-paše Sokolovića, velikog vezira rođenog upravo u okolici Višegrada, koji je služio čak trojicu turskih sultana.
1177. Papa Aleksandar III. na putu za Veneciju ušao je 1177. godine na bijelom konju u Zadar gdje je, kako je zapisao kroničar u papinoj pratnji, svečano dočekan od naroda i svećenstva uz gromko pjevanje na hrvatskom jeziku te je odatle produžio duž istarske obale prema Veneciji ususret caru Frederiku I. Barbarossi.
1639. Harvardovo sveučilište u Cambridgeu u Massachusettsu nazvano je prema svom prvom upraviteljskom darovatelju, teologu Johnu Harvardu.
1781. Britanski astronom njemačkog podrijetla William Herschel otkrio je planet Uran.
1881. Ruskog cara Aleksandra II. u Petrogradu je bombom ubio Ignacy Hryniewiecki iz revolucionarnog pokreta Narodna volja. Neposredno prije pokušan je atentat, također bombom, ali je car koji se nalazio u blindiranoj kočiji prošao neozlijeđeno. Car je nakon prve eksplozije izašao pomoći ranjenima, a tada je eksplodirala druga bomba teško ozlijedivši Aleksandra koji je ubrzo preminuo.
1943. Nacističke snage pod vodstvom SS-Untersturmführera Amona Gotha ‘likvidirale’ su Krakovski geto, jedan od pet najvećih u Poljskoj. Tom prilikom 8 tisuća Židova koji su ocijenjeni sposobnima za rad prebačeno je u radni logor Plaszow, 2 tisuće nesposobnih ubijeno je na ulicama, dok su preostali prebačeni u Auschwitz.
1954. Snage Viet Minh pod vodstvom Vo Nguyen Giapa pokrenule su masivnu artiljerijsku baražu na francusku vojsku čime su započeli bitku kod Dien Bien Phua, završnu bitku u Prvom indokineskom ratu.
1986. Softverski gigant Microsoft prvi je put ponudio dionice na javnom tržištu. Najviša cijena tog dana je bila 29,25 dolara što je osnivače Microsofta Billa Gatesa i Paula Allena pretvorilo u instant-milijunaše, a njihovu tvrtku podiglo do vrijednosti od 520 milijuna dolara.
1991.Naftna kompanija Exxon pristala je pred američkim sudom isplatiti milijardu dolara za čišćenje 35.000 tona nafte koja se 1989. godine izlila kraj obale Aljaske u havariji tankera Exxon Valdez.
2008. Zlato je na New York Mercantile Exchangeu po prvi put u povijesti doseglo cijenu od 1.000 dolara po unci (oko 28.35 grama). Ostali događaji na današnji dan:
1516. Karlo V. postao prvi kralj ujedinjene Španjolske
1811. Francusko-britanska pomorska bitka kod Visa
1848. Ožujska revolucija u Beču
1905. Prvi nastup Mate Hari
1921. Mongolija pod barunom Romanom Ungernom von Sternberg proglasila nezavisnost od Rusije
1962. J.F.K. otpustio generala Lymana Lemnitzera
1964. Umorstvo Kitty Genovese
1847. u Zadru je obavljena prva operacija uz etersku narkozu na hrvatskom tlu, samo pet mjeseci nakon tog svjetskog događaja, a dva do tri mjeseca nakon Londona, Pariza i Beča.
1933. Otvoreno Nacističko ministarstvo propagande čiji je prvi ministar postao Joseph Goebbels.
Rođeni:
1741. Josip II., njemačko-rimski car i ugarsko-hrvatski kralj († 1790)
1884. Đuro Basariček, hrvatski političar
1899. Ernest Radetić, hrvatski književnik († 1980.)
1956. Dana Delany, američka glumica
1979. Danijela Pintarić, hrvatska pjevačica (sopran), violinistica i kazališna glumica
Umrli:
1572. Petar Hektorović, hrvatski pjesnik (* 1487.)
1758. Andrija Jambrešić, hrvatski jezikoslovac, isusovac i leksikograf (* 1706.)
1842. Luigi Cherubini, talijanski književnik (* 1760.)
1881. Aleksandar II., ruski car (* 1818.)
1996. Krzysztof Kieślowski, poljski redatelj (* 1941.)
2010. Ljubomir Kapor, hrvatski glumac (* 1932.)
Imendani: Patricija, Sabina, Rozalija, Modesta, Ratka