Liburnija Regionalni liburnijski portal
Danas je 161. dan u godini. Do kraja godine je još 206 dana.
1829. – Prva veslačka utrka, poznata i pod nazivim Sveučilišna utrka ili jednostavno “The Boat Race”, između timova osmeraca Oxforda i Camebridgea. Početak jedne od najpoznatijih veslačkih utrka bili su samo razgovori, prijateljska prepucavanja završila su tako što je Oxford poslao službeno pismo Cambridgeu u kojem ih je izazvao na veslački dvoboj na Temzi. Vremensku barijeru od 17 minuta prvi je probio Oxford 1976. godine. Rekordno vrijeme je 16 minuta i 19 sekundi, a postavljeno je od strane Cambridgea 1998. Jedan od najpraćenijih sportskih događaja u Velikoj Britaniji uz rijeku prati oko 250.000 gledatelja, dok putem TV-a utrku gleda više od 400 milijuna ljudi iz 180 zemalja. Utrka se tradicionalno održava bez obzira na uvjete koji vladaju na rijeci pa su nekoliko puta zabilježena i potonuća, a natjecanje se, iako neslužbeno, održalo čak i tijekom 2. svjetskog rata.
1918. – Kod otoka Premude potonuo je austrougarski bojni brod Szent Istvan, danas najveća brodska olupina koja leži na dnu Jadrana. Szent Istvan je porinut u riječkom brodogradilištu, preteči današnjeg 3. maja, 1914. Zaplovio je pod austrougarskom zastavom kao najveći i najmoderniji ratni brod, a danas zbog svoje veličine, ali i mornara kojima je postao posljednje počivalište, nosi nadimak ‘Titanik Jadrana’. Pokušaj proboja bio je tajna operacija, a flota koja ju je provodila bila je podijeljena u dvije grupe. Prva je isplovila 8. lipnja i idući dan uspješno doplovila na odredište, uvalu Slano kod Dubrovnika. Druga grupa krenula je iz Pule 9. lipnja. Na čelu je bio razarač Velebit, a iza njega plovio je Szent Istvan iza kojeg je bio Tegetthoff, dok je u pratnji je bilo šest torpiljarki. Zbog pregrijavanja ležaja na desnoj turbini Szent Istvana brzina konvoja morala je biti smanjena pa je kašnjenje povećano na ukupno 90 minuta. Potapanje Szent Istvana s Tegetthoffa je snimio mornarički časnik Josef Meusburger, a snimka je i danas jedan od najpoznatijih dokumenata o pomorskim havarijama. Talijanska ratna mornarica potapanje Szent Istvana smatra svojim najvećim uspjehom u povijesti, a od 1919. i službeno slavi 10. lipnja kao ‘Festa dela marina’.
Rođeni:
1796. – Antun Mihanović, hrvatski književnik
1819. – Gustave Courbet, francuski samouki slikar
1865. – Frederick Albert Cook, američki zemljopisni istraživač i pisac
1893. – Martin Boyd, australski pisac
1915. – Saul Bellow, američki književnik, dobitnik je Nobelova nagrade za književnost 1976. godine
1928 . – Carl Dahlhaus, njemački muzikolog i estetičar glazbe
1932. – Sonja Bašić, anglist/amerikanist, profesor
1939. – Marinko Drobac, asistent na FOI-u
1957. – Maja Gregl, spisateljica i dramaturginja
1960. – Scott Maccloud, američki autor stripova
1964. – Vincent Perez, glumac i redatelj
1978. – Nina Mitrović, dramaturginja
Umrli:
1900. – Wilhelm Kuehne, njemački fiziolog
1918. – Arrigo Boito, talijanski književnik i skladatelj
1925. – Eugen Adolf Jurinac, biolog, biospeleolog
1973. – Erich von Manstein, njemački feldmaršal u II. svj. ratu
1988. – Louis L’amour, američki pisac
2004. – Ray Charles, američki glazbenik
2004. – Anto Gardaš, hrvatski književnik
