Liburnija Regionalni liburnijski portal
Jedna od najvećih prepreka ulaganjima u Hrvatsku je visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u regiji! Smanjenje poreza bit će posljedica povećanja ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj i niza mjera koje će to omogućiti!
Upravo je HDZ prvi predložio – i to u više navrata – konverziju, puno prije nego što je to palo na pamet ikome u Ministarstvu financija! U svakoj instituciji i ustanovi uspostavit ćemo jasan sustav u kojem se mogu pratiti i mjeriti rezultati rada svakog zaposlenika! U bilo kojoj varijanti, Domoljubna će koalicija nakon preuzimanja odgovornosti inzistirati da se dužnici u švicarcima zaštite i ne snose trošak konverzije! Trenutačna kamata posljedica je upravo činjenice da zaslugom Kukuriku vlade Hrvatska spada među zemlje koje nose visoku razinu rizika, a onda i kreditori traže znatno veće stope prinosa nego u Austriji ili Njemačkoj! Jedini stvarni put za smanjenje kamata jesu kredibilna ekonomska politika i rast gospodarstva. Hrvatska će to dobiti nakon 8. studenog! – istaknuo je, među ostalim, predsjednik HDZ-ova Odbora za financije doc. dr. sc. Tomislav Ćorić u razgovoru za Večernji list. S njima je razgovarala novinarka Marina Šunjerga, a intervju prenosimo u cijelosti:
Bez smanjivanja rashoda
Domoljubna koalicija obećava znatno smanjenje poreznog opterećenja kroz PDV, porez na dohodak i porez na dobit. Je li to realno očekivati?
Svakako. Iz reakcija investicijske javnosti te naših i stranih poduzetnika jasno je da je jedna od najvećih prepreka ulaganjima u Hrvatsku visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u regiji. Onog trenutka kada kreiramo podlogu za ostvarenje viših stopa rasta BDP-a, započet ćemo s poreznim rasterećivanjem. Dosta se prašine diglo vezano uz našu mjeru smanjenja opće stope PDV-a na 23 posto u polovici mandata, ali treba istaknuti da je ovako visoka stopa jedan od ključnih razloga visokog udjela sive ekonomije. U sivoj zoni odvija se oko 28 posto ekonomske aktivnosti, odnosno oko 90 milijardi kuna. Smanjenje udjela sive ekonomije možemo postići i smanjenjem poreznog tereta. Smanjenje opće stope PDV-a bit će tek jedna od mjera, uz poboljšanje poslovnog okruženja, poticanje investicija, pokretanje procesa reindustrijalizacije, povećanje poljoprivredne proizvodnje… A s višim stopama gospodarskog rasta koje ćemo ostvariti, otvorit će se prostor za manje poreze. Dakle, tri milijarde kuna, koliko bi proračunu nedostajalo od smanjenja PDV-a, neće biti problem. Taj će se novac generirati na drugi način.
Kako smanjiti poreze, a držati deficit proračuna pod kontrolom?
Već sam odgovorio. Kritičari ove mjere pogrešno su pretpostavili da će se u smanjenje poreza krenuti već prvog dana nakon što nova vlada preuzme odgovornost, što nije moguće i što nikome i nije palo na pamet. Smanjenje poreza bit će posljedica povećanja ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj i niza mjera koje će to omogućiti.
Trenutačno je na snazi privremeno financiranje, a nova vlada morat će sastavljati proračun za 2016. Hoće li biti moguće smanjiti rashode i konačno deficit?
Naše projekcije ne idu u smjeru znatnijeg smanjenja rashodnog dijela proračuna, ali idu u smjeru znatno efikasnijeg upravljanja proračunskim izdacima, kao i povećanja prihodne strane temeljem rasta ekonomske aktivnosti, a i drugih mjera koje ćemo provesti u prvoj godini mandata. Godina poslije, 2017., još je izazovnija jer dolaze na naplatu velike transe javnog duga, a očekuje se da će i kamate na tržištima narasti.
Očekujete li pad kreditnog rejtinga?
Nažalost, Hrvatska je u zadnje četiri godine doživjela tu situaciju dva puta, a izgledi su nam preinačeni u negativne pa bi nastavak trenda i ovakvog rada Vlade značio dodatni pad kreditnog rejtinga. Sve je to posljedica nekredibilnosti ekonomske politike. Stoga je naš osnovni cilj, posebice u prvim mjesecima mandata, učiniti ekonomski okvir kredibilnim nizom poteza, poput donošenja Strategije za upravljanje javnim dugom i mnogih drugih. Uvjereni smo da će investicijska javnost prepoznati pozitivnu promjenu i uvažiti je kod odluke o kreditnom rejtingu.
Glavni je ekonomski izborni adut SDP-a zakonsko rješenje o konverziji kredita vezanih uz švicarski franak u eure. Ministar financija Boris Lalovac izjavio je da HDZ radi pritisak na Ustavni sud da sruši spomenuti zakon.
Nema smisla komentirati te optužbe jer su ispod svake razine. Upravo je HDZ prvi predložio – i to u više navrata – konverziju, puno prije nego što je to palo na pamet ikome u Ministarstvu financija. Kada je SDP-ova vlada predstavila model rješenja problema u kolovozu, HDZ ga je podržao jer podržava svaki model koji štiti hrvatske građane. Pokazalo se, međutim, da Vladino rješenje u sebi nosi potencijalne manjkavosti, zbog čega su zainteresirane strane i poslale zakonski okvir na ocjenu ustavnosti. Nadamo se da će ovakav zakonski okvir ipak proći Ustavni sud i da neće biti dodatnih problema. U bilo kojoj varijanti, Domoljubna će koalicija nakon preuzimanja odgovornosti inzistirati da se dužnici zaštite i ne snose trošak konverzije.
Ako Ustavni sud sruši zakon, kako očekuju stručnjaci, država će dobiti na naplatu osam milijardi kuna troška plus kamate.
Onog trenutka kada se obavi konverzija, priča za dužnike je završena, ali ostaje potencijalno velika obveza države o kojoj bismo mogli podrobno govoriti tek kada i ako do toga dođe te kada budemo mogli sagledati sve implikacije na proračun. Osam milijardi kuna nije malen novac, riječ je o 2,5 posto BDP-a Hrvatske, a takva situacija pokazatelj je da se problemi moraju rješavati politikom dijaloga i konsenzusa, a ne politikom sukoba.
Kad ministar Lalovac kaže da Hrvat mora plaćati istu kamatu kao i Austrijanac ili Nijemac, koristi li se ekonomskom logikom ili populizmom?
To je u ovom trenutku ekonomski potpuno neutemeljena izjava i jeftini izborni trik kojim se pokušava zavarati dužnike. Trenutačna kamata posljedica je upravo činjenice da zaslugom Kukuriku vlade Hrvatska spada među zemlje koje nose visoku razinu rizika, a onda i kreditori traže znatno veće stope prinosa nego u Austriji ili Njemačkoj. Jedini stvarni put za smanjenje kamata jesu kredibilna ekonomska politika i rast gospodarstva. Hrvatska će to dobiti nakon 8. studenog.
Ako biste morali birati između dvije opcije, birate li manji broj zaposlenih ili niže plaće u javnoj i državnoj upravi?
Stvari ne bih tako pojednostavnjivao. U jednom dijelu uprave imamo višak zaposlenih, a drugi je potkapacitiran. Novom organizacijom i izmjenom procesa unutar samog sustava može se razmjestiti postojeći broj zaposlenih tako da nema gubitka radnih mjesta, ali da se istodobno poveća efikasnost. Svima je jasno da zaposlenici u državnoj i javnoj upravi moraju biti adekvatno plaćeni. U svakoj instituciji i ustanovi uspostavit ćemo jasan sustav u kojem se mogu pratiti i mjeriti rezultati rada svakog zaposlenika.
Slažete li se sa stavom koji već javno iznose neki ekonomisti da štednju generiranu u drugom mirovinskom stupu treba preliti u proračun?
Jedan od najvećih reformskih zahvata u zadnjih 20 godina bila je mirovinska reforma. Kombinacija sustava međugeneracijske solidarnosti i kapitalizirane štednje značio je iskorak prema povećanju odgovornosti pojedinca i zato ne vidim potrebe da se od tog sustava odustaje. On, doduše, generira gubitak jer je Hrvatska još u fazi tranzicije, ali valja istaknuti da ovako velik gubitak nastaje zbog ogromnog broja nezaposlenih. Osobno držim da je ideja o nacionalizaciji štednje iz II. stupa neadekvatna. I Ustav brani neotuđivost vlasništva, a u II. stupu je imovina osiguranika. Osim toga, prelijevanje tih sredstava nije ništa drugo nego krpanje rupa koje će ponovno nastati. Jedino što mirovinski sustav može spasiti jest konkurentnost gospodarstva i zapošljavanje.
A ako ne treba ukidati taj sustav, možete li obećati da će reforma nastaviti, odnosno da ćete povećati udio izdvajanja za II. stup barem na 6 posto?
Na početku reforme cilj je bio da se izdvajanje u drugi stup povećava, a u prvi smanjuje s vremenom i taje ideja aktualna i dandanas, ali povećanje izdvajanja u drugi stup može se dogoditi tek onda kada Hrvatska dosegne određenu razinu gospodarskog rasta i povećanje životnog standarda. U dugom roku takav je potez opravdan i racionalan.
Hoćete li vi biti ministar financija ako HDZ pobijedi na izborima?
Špekulacije o ministarskim pozicijama ne bih komentirao. Pokušavam najbolje što mogu obavljati svoju dužnost predsjednika Odbora za financije HDZ-a koju prati cijeli niz aktivnosti. HDZ i Domoljubna koalicija usmjereni su na pobjedu na izborima. Predsjednik Karamarko će nakon preuzimanju odgovornosti okupiti tim koji će sjediti u Vladi.
Prekinut ćemo agoniju
A ako vam gospodin Karamarko ponudi tu funkciju… Jeste li spremni suočiti se s problemom javnih financija? Prijeti li Hrvatskoj zaista bankrot kako neki analitičari tvrde?
U ovom trenutku, kako sam i rekao, uopće ne razmišljam o funkcijama, ali mogu komentirati izglednost bankrota. Nažalost, nastavak ovakvog trenda – uz preklapanje s rastom kamatnih stopa u srednjem roku – doveo bi Hrvatsku u goleme probleme. Trend egzistiranja temeljem generiranja novog javnog duga može trajati još neko vrijeme, ali ne dugo. Upravo zbog toga buduća vlada prekinut će agoniju nečinjenja i krenuti sasvim novim smjerom – smjerom jake Hrvatske.
