Početna - IZDVOJENO - Dosta je praćenja norveških prognoza – Stiže dostojna hrvatska aplikacija!

Dosta je praćenja norveških prognoza – Stiže dostojna hrvatska aplikacija!

Za najtočniju vremensku prognozu najveći dio pomoraca, ribara i ljudi uz more, posljednjih godina promatraju najčešće norveške aplikacije i engleske prognostičke modele koji su se pokazali i najpreciznijima. Pomorski nautičar Ivan Toman i tim tvrtke “Up Studio” iz Zadra odlučili su to promijeniti i sastavili meteorološku aplikaciju „Meteo Adriatic“ koja prognozira vrijeme za stotine lokacija u Hrvatskoj s meteorološkim kartama i desecima parametara koji se automatski izmjenjuju svakih sat vremena.

Pljuska je ovo meteorološkim službama koje iz proračuna plaćamo milijunskim iznosima, a Hrvati im, sudeći po komentarima na forumima i društvenim mrežama generalno ne vjeruju. Razlozi su, kako se može iščitati iz pojašnjenja – nepreciznost, a u posljednje vrijeme i inat jer osim što nakon najave bonace opali bura iz čista mira, krenule su i represivne inicijative za, ne zezamo se nimalo – zabrane prognoziranja vremena! Razgovarali smo zato s jednim od pokretača ove aplikacije, dipl. ing. Ivanom Tomanom, zaposlenim na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru.

Dugogodišnji meteorološki vakuum

Nakon čestih i dugogodišnjih upita korisnika MeteoAdriatic portala, “a kad će više mobilna aplikacija”. Naime, pregled prognostičkih materijala s portala pomalo je nezgrapan u mobilnom pregledniku. Aplikacija efektno rješava taj problem i to joj je bio jedan od osnovnih ciljeva pri izradi – omogućiti jednostavan pregled prognostičkih meteo materijala s portala na mobilnom uređaju.

Za ovo nikako nisam sam zaslužan. Moje programerske sposobnosti nisu dovoljno svestrane da bih izradio vrhunsku mobilnu aplikaciju. Više sam orjentiran na matematičke nego na dizajnerske programerske zadatke. Taj zadatak sam prepustio timu mladih stručnjaka i poduzetnika iz tvrtke Up Studio iz Zadra. Tim čine Marin Babajko kao glavni programer na izradi aplikacije, te Ive Botunac i Šime Kalac iz Up Studia ali također treba spomenuti i doprinos Daniela Lisice koji je izradio dio grafičkog rješenja za aplikaciju. Moj posao je osigurati sve meteorološke podatke koji se mogu pronaći u aplikaciji, znači onaj dinamički dio. Te podatke dobivamo koristeći kompleksan meteorološki softver za simulaciju atmosfere, posebno prilagođen za našu regiju. Iza sebe imam 11 godina rada s takvim softverom i sve što sam tijekom tog razdoblja naučio ugradio sam u sustav koji opskrbljuje aplikaciju s meteorološkim podacima.

Aplikacija omogućuje pregled meteoroloških materijala s portala i to je jedan od njenih glavnih ciljeva. Međutim treba imati na umu da je ovaj produkt prilično jedinstven na hrvatskom tržištu. To će uočiti svaki korisnik odmah nakon što aplikaciju instalira. Ona nudi uobičajen pregled vremena u obliku sličica koje simboliziraju očekivane meteorološke prilike, ali također i različite grafove i karte te podatke kakvi se mogu pronaći u malo kojem sličnom produktu, kao primjerice različite vjerojatnosti, što spada u domenu takozvanih probabilističkih prognoza, za razliku od standardnih, determinističkih. Primjerice, u zimskom vremenu zgodno je znati koliki je omjer vjerojatnosti pojave kiše i snijega, što aplikacija daje na najjednostavniji mogući način uz mnogo drugih sličnih podataka kakvi se malo gdje mogu pronaći. Također, buduće verzije imat će mnoge druge dosad neviđene mogućnosti na tržištu mobilnih meteo aplikacija.

Korisno svima

Aplikacija obuhvaća u ovom trenutku predviđanje meteorološke situacije za oko 700 lokacija u Hrvatskoj i bližoj regiji te poneku lokaciju u udaljenijem dijelu Europe. Predviđanje ide do pet dana unaprijed. Osim toga, kako je već spomenuto, služi kao mobilni preglednik za sve meteorološke karte s portala meteoadriatic.net. Smatramo da će ju najviše koristiti entuzijasti koji su zaljubljenici u prirodu i vrijeme, te svi oni čije su aktivnosti neraskidivo povezane s otvorenim prostorom kao što su nautičari, poljoprivrednici, planinari, izletnici, sportaši, a na kraju krajeva i svi oni koji žele znati pogledom na mobilni telefon kakvo se vrijeme očekuje u njihovom kraju.

Tržište sličnih mobilnih rješenja je vrlo napučeno, gotovo i prezasićeno. Pretragom mobilnih aplikacijskih managera za vremenskom prognozom pronalaze se stotine, ako ne i tisuće relevantnih aplikacija, i iz takve mase je vrlo teško odabrati sebi idealno rješenje. Vrlo popularne danas slične aplikacije su Yr.no, IPhone Weather, Foreca, AccuWeather, Windfinder i druge. Zaista nije lako biti bolji od njih, ali smatram da su mnoga rješenja koja nudi aplikacija a koja spomenute nemaju, ona koja Meteo Adriatic izdižu iz ove mase drugih aplikacija na jedan poseban nivo.

U par dana među najpopularnijima

Već tijekom prva tri dana otkad je aplikacija puštena na Google Play, instalirana je nekoliko tisuća puta. Trećeg dana našla se već na petom mjestu po popularnosti meteoroloških aplikacija u regiji. U manje od prva 24 sata dobila je 180 ocjena od korisnika na Google Play i svih 180 bile su čiste petice bez ijedne četvorke ili niže. Naravno u ovom trenutku već ima i nižih ocjena, dok srednja iznosi izvrsnih 4,9. Također i komentari na Google Play govore da je zaista riječ o proizvodu koji ima izvrstan potencijal i budućnost.

S obzirom da su programeri aplikaciju izradili besplatno, njihov rad je potrebno naplatiti iz same eksploatacije aplikacije. Zavisno o platformi, različiti su modaliteti na temelju kojih se to postiže. Trenutačno je aplikacija dostupna za Android operativni sustav i može se skinuti s Google Play trgovine kao za krajnjeg korisnika potpuno besplatna aplikacija ali koja prikazuje vrlo mali reklamni banner na dnu koji ne ometa u korištenju.

Korisnici koji ne žele reklame, mogu ju kupiti za cijenu nešto više od šest američkih dolara, jednokratno. Ovdje postoji mala komplikacija, jer naime, Google ne dozvoljava prodaju mobilnih aplikacija preko svoje Play trgovine tvrtkama iz Hrvatske kakva je Up Studio, što je posljedica nepotrebnih birokratskih prepreka koje naša država postavlja. Jedini način za prodaju aplikacija tvrtkama iz Hrvatske je putem Amazon Appstore. Riječ je o Amazonovom manageru i sustavu za mobilne aplikacije, gotovo identičnom Googleovom Play-u. Putem tog sustava moguće je kupiti Meteo Adriatic aplikaciju i uživati u korištenju bez reklama, te na taj način podržati programere koji ju razvijaju i dalje iz verzije u verziju unaprijeđuju.

Uskoro je u planu izdavanje i verzije za IOS, i ona će biti dostupna na Apple Store također kao besplatna verzija za Iphone sa reklamama, ali će se i moći kupiti premium verzija izravno iz Apple Store-a za razliku od Android inačice.

Pokušaj cenzure od strane DHMZ-a

 U prvom redu nužno je razumjeti da se dio meteoroloških podataka šalje u međunarodnu razmjenu kao slobodno i besplatno dostupni podaci svim zainteresiranima. Riječ je primjerice o mjerenjima koja se distribuiraju u tzv. SYNOP obliku. Nadalje, mnogi prognostički podaci su također besplatni i svima slobodno dostupni u cijelome svijetu putem Interneta. To se na primjer odnosi na sve proizvode američke meteorološke službe na globalnom svjetskom nivou, a također i neke od europskih kao što je recimo njemački DWD koji daje besplatno podatke svojih numeričkih modela prilično visoke kvalitete u svakom pogledu za područje Europe. Već iz ovoga je razumljivo da svaka ideja o nekakvom pokušaju cenzuriranja meteoroloških podataka pada u vodu, jer ako želimo cenzurirati dostupnost takvih podataka u Hrvatskoj, onda moramo cenzurirati i Internet, a to se vrlo vjerojatno ne može dogoditi. Nadamo se. Također tu su i razni europski i svjetski privatni meteorološki portali poput velikih kao što su MeteoCiel, Wetterzentrale, WeatherOnline, te valjda desetaka ako ne i stotina manjih, koji publiciraju meteorološke podatke pokrivajući područje Hrvatske. Zanima me, kakva bi to cenzura mogla njih zaustaviti, s obzirom da – očito – hrvatski zakoni za njih ne vrijede. A na kraju tu su i već spomenute meteorološke aplikacije. Nije baš jasno kakav bi se to zakon trebao napisati da u Hrvatskoj ne bude moguće koristiti aplikacije poput Yr.no ili Iphone Weather?

OK, ako nije moguće cenzurirati spomenute servise koji nude istu stvar koju nude i privatne organizacije u Hrvatskoj, kakav bi uopće bio smisao onemogućavanja hrvatskih privatnih tvrtki, udruga ili pojedinaca u izradi ovakvih rješenja, ako već inozemnih rješenja ima u neograničenoj količini i nije ih moguće spriječiti?

Danas svatko zna sve o politici, sportu, povijesti i… vremenskoj prognozi?

Predlagatelji tako restriktivnih zakona o meteorološkoj djelatnosti imaju jedan na prvi pogled snažan argument. Oni tvrde kako cilj takvog zakona nije onemogućiti svih osim DHMZ u iznošenju meteorološke informacije u javnost, već da je potrebno “uvesti red” u kaotičnu situaciju gdje “danas svatko prognozira vrijeme po društvenim mrežama i portalima”, te da se takvim zakonom želi odrediti tko je ovlašten za takve javne istupe, a tko nije.

S jednim dijelom se treba složiti; činjenica je da danas “svatko objavljuje prognoze po Internetu”. Međutim isto tako je činjenica i da za sve javno iznesene meteorološke informacije vrijede jednostavni principi funkcioniranja tržišta. Informacije koje se pokažu kvalitetne pronaći će svoj put do široke publike, a one koje se ne pokažu kvalitetnima, bit će ignorirane i pasti u zaborav vrlo brzo. Nikakvi zakonski akti nisu potrebni da takvo nešto reguliraju. Osim, ako se ne želi spriječiti upravo ona kvalitetna informacija koja po spomenutom tržišnom principu ima snažan doseg u javnosti.

Na kraju, pitali smo ing. Tomana, može li se matematički usporediti točnost DHMZ-a i je li usporediva i ostvariva prognoza službenih sinoptičara s alternativnim opcijama, poput ove aplikacije?

– Odgovorit ću Vam izravno na vaše pitanje o točnosti, tj. usporedbi točnosti podataka koje daje DHMZ sa alternativnim rješenjima. Ovdje moram biti vrlo oprezan. Naime, bez dugogodišnje statističke obrade podataka (tzv. verifikacije) i paralelne usporedbe, ne smijem reći čiji podaci su točniji. Ne smije reći ni bilo tko drugi tko nije proveo spomenutu analizu. Temeljem pretpostavki, nije moguće odrediti kvalitetu određenog seta podataka koji se temelji na numeričkoj simulaciji atmosfere – o čemu je ovdje zapravo riječ kad diskutiramo o Meteo Adriatic aplikaciji. Zato prepuštam svakom korisniku iste da za sebe procijeni kakva je kvaliteta pojedinog rješenja i odabere ono što sam zaključi da je – za njega – najbolje – kaže ing. Ivan Toman.

Izvor: morski.hr

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Gradski vijećnici Grada Opatije podržali projekt rekonstrukcije i dogradnje Doma zdravlja

Gradski su vijećnici na svojoj jučerašnjoj 17. sjednici podržali Prijedlog Odluke o realizaciji projekta rekonstrukcije i dogradnje objekta Doma zdravlja ...