Liburnija Regionalni liburnijski portal
Ovaj se tjedan na području cijele Hrvatske obilježava Festival znanosti, cjelotjedna manifestacija kroz koju se nastoji popularizirati znanost i znanstveni pristup našoj spoznaju svijeta. Tema festivala mijenja se svake godine, a ove će različita predavanja, prezentacije i radionice kao zajednička tema objediniti “Kultura znanosti”. Kao i proteklih nekoliko godina, Festival se održava i na području Opatije, u organizaciji Udruge “Kulturni front” i uz organizacijsku potporu domaćih znanstvenika te financijsku potporu samog Grada Opatije.
Zbog još uvijek aktivnih mjera sprečavanja širenja pandemije COVID-19, organizatori su odlučili smanjiti obujam aktivnosti te ih, ukoliko to vremenske prilike budu dozvoljavale, održati na otvorenom. Planirano mjesto održavanja opatijskog dijela manifestacije tako je na terasi ispred Kulturno-turističkog centra Gervais (Nikole Tesle 5), a prema potrebi aktivnosti će se prebaciti u unutarnji prostor.
U planu je održavanje dva predavanja, i to u petak (14.5.) i subotu (15.5.).
Prvo predavanje (14.5. u 18 sati), pod naslovom “Nobelovka na biciklu”, održat će Đurđica Čilić, docentica (i pročelnica) sa Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultet u Zagrebu. Čilić izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti te piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika. S Jolantom Sychowskom-Kavedžijom uredila je knjigu “Moć ukusa” Zbigniewa Herberta, a s profesorom Daliborom Blažinom zbornike radova “Stoljeće Czesława Miłosza” te “Witkacy i drugi”. U časopisima i zbornicima objavila je tridesetak znanstvenih odnosno stručnih polonističkih rasprava. S poljskoga je prevela nekoliko knjiga poezije. U ožujku 2020. izlazi joj knjiga kratkih priča „Fafarikul“ (Disput, Zagreb). Samo predavanje se, naravno, bavi poznatom nobelovkom Mariom Skłodowska-Curie, nesvakidašnjom osoba u svakidašnje nepovoljnom patrijarhalnom svijetu: ona je prva žena koja je 1893. godine stekla prvostupništvo iz fizike i matematike na Sorboni, prva žena nobelovka i jedna od vrlo malobrojnih dobitnika, koji su Nobela primili čak dva puta, a uz to je i jedina žena koja je dobila Nobela za dvije različite discipline. Skłodowska-Curie je prva žena koja je bila profesorica na Sorboni i prva i jedina žena čiji su posmrtni ostaci pohranjeni na pariškom Panteonu, a ujedno je i prva osoba koja tamo počiva, a da nije rođena u Francuskoj. Uza sve to, prva je žena čije se lice našlo na poljskoj novčanici i jedna od prvih žena koja je položila vozački ispit. Predavanje Nobelovka na biciklu donosi odgovore na pitanja zašto je baš ona u toliko disciplina morala biti prva ili jedina, kako joj je to uspjelo, koliko visoku cijenu je za to morala platiti i što danas možemo naučiti od nje, kao učenici, studenti, znanstvenici, građani i borci za pravednije i bolje društvo.
Drugo predavanje (15.5. u 17 sati), pod naslovom “Kultura prostora”, održat će Branko Silađin, poznati hrvatski arhitekt. Silađin je arhitektonski fakultet završio 1962. u Zagrebu, a djelovao je u Njemačkoj, gdje je realizirao nekoliko javnih i privatnih objekata, kao i u Zagrebu, u projektnom atelijeru Odak-Silađin. Bavi se pretežito obnovom i rekonstrukcijom gradskih prostora u kojima ostvaruje sintezu povijesnih slojeva i novoga urbanoga oblikovanja. Najznačajnija ostvarenja realizirao je u Zagrebu: rekonstrukcija Zagrebačkoga kazališta mladih (1975–87); s M. Krajncom i B. Šerbetićem Trg bana Josipa Jelačića (1981–87); Lapidarij Arheloškoga muzeja (1985). U njegovu opusu posebno mjesto zauzimaju projekti obiteljskih kuća koje se ističu čistoćom oblika i jednostavnošću tlocrta te primjenom lokalnih građevnih elemenata (kuća Biškupić u Sutivanu na Braču, 1993). Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (2018).
U predavanju “Kultura prostora”, koja je zapravo zamišljeno kao razgovor s okupljenim građanima, Silađin će govoriti o odgovornom urbanom planiranju i njegovu utjecaju na kvalitetu ljudskog života. On ističe kako je sva potreba za znanjem koncentrirana na poboljšanje uvjeta života. Čovjek je prema dosezima svog društvenog razvoja (to zovemo civilizacijskim razvojem), stvarao i mijenjao svoj odnos prema prirodi, prema Prostoru (to Silađin naziva kulturom prostora). Vječno će ostati pitanje je li, i u kojem je to trenutku, taj odnos bio optimalan. Gotovo sa sigurnošću se može kazati da nagli civilizacijski razvoj, prošlog i ovog stoljeća, vodi u očitu disharmoniju ovog odnosa i postavlja upit osnovnih stvorenih postulata društvenih odnosa. U principu nastalo je društvo u kojem se napredak mjeri profitom, uspješnost pojedinca, koliko ima više o drugoga, a osjenjuje se količinom stvari koje ne treba. Ne ulaže se i ne gradi u ono što treba, već što donosi Profit, govori se o postignutoj većoj vrijednosti, a ne o boljoj kvaliteti života. Silađin ističe kako živimo u vremenu kada posljedice toga vide i slijepci (naravno ako nisu profitom opsjednuti). Kultura prostora je sinteza života i kulture, jednog vremena, jednog prostora, i potreba svakog naroda.
Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pridruže, poslušaju zanimljiva izlaganja i uključe se u diskusije koje će uslijediti.
