Liburnija Regionalni liburnijski portal
Grafit Paraf Punk, što ga je 1977. godine na stubama što se spuštaju od Kozale prema Parku Nikole Hosta, ispisala prva riječka i hrvatska pankerska grupa Paraf proglasit će se zaštićenim kulturnim dobrom od lokalnog značenja.
Odluka je to koju je na prijedlog Odjela za kulturu donio gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel na 79. gradonačelnikovom kolegiju, uz napomenu da je Grad Rijeka već u više navrata dokazao koliko cijeni taj specifični glazbeni izričaj koji se duboko ukorijenio upravo u Rijeci.
“U nekakvim hrvatskim političkim standardima mi ovdje u Rijeci vodimo više jednu punkersku politiku, koliko god je oksimoron povezivati politiku i punk, no u Rijeci je sve moguće pa tako i ovo”, zaključio je gradonačelnik.
“Kao netko tko je u svojim tinejdžerskim godinama vjerovao da je punker, imam mali ideološki problem da jedan politički ‘establišment’ nešto što je kamen temeljac jugoslavenskog panka proglašava kulturnim dobrom, no mislim da je to ipak dobro”, rekao je Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu, dodajući kako punk nije nešto što sistem voli i kada neki sistem odluči proglasiti punk kulturnim dobrom, to bi uvijek moglo biti loše i po sistem i po punk. Pročelnik Šarar dodao je da je inicijativu za proglašenjem grafita kulturnim dobrom pokrenuo Mićo Antolović, “čovjek koji nas ponekad i tuče, ali s kojim se ipak može komunicirati”.
Podsjetimo, grafit Paraf Punk bio je dio propagandnog uličnog blitz kriega riječkog pankerskog trija Paraf, kojeg su činili Valter Kocijančić, Zdravko Čabrijan i Dušan Ladavac. Autori grafita su sami članovi inicijalne postave grupe koja je svoje djelovanje definirala u okvirima glazbenog i subkulturnog pokreta koji se danas drži jednim od značajnih poglavlja svjetske pop-kulture. Grupa je ostala ubilježena ne samo kao prva riječka i hrvatska pankerska družina, nego i prva pankerska grupa u istočnom, u to doba socijalističkom dijelu europskog kontinenta.
Mjesto grafita nije slučajno, ne samo zbog činjenice da su članovi Parafa stanovali u tom dijelu grada, nego i zbog toga što je trio u kolovozu 1977. pretvorio park u ishodišnu točku istočnoeuropskog punka. Riječ je o nenajavljenom polusatnom nastupu Parafa u parku kada su premijerno izveli nekoliko vlastitih glazbenih radova, što je prvi autorski materijal istočnoeuropskog punka. Grafit je nastao korištenjem bijele uljane boje na asfaltu nogostupa, a s obzirom da je grafit izravno svjedočanstvo vrlo ranog početka punka kao subkulturnog pokreta u nas i na mnogo širem prostoru, on je jedan od europski vrijednih znakova urbanog duha Rijeke, a i kulturni faktum sam po sebi.
