Liburnija Regionalni liburnijski portal
Uspješnost svoga članstva u Europskoj uniji sljedeće godine Hrvatska će moći mjeriti time hoće li i koliko će iz europskog proračuna dobiti više nego što će u njega uplatiti, što nije nimalo laka zadaća budući da je samo manji dio od raspoloživih europskih sredstava zajamčen, dok se najveći dio može povući tek na temelju dobro pripremljenih projekata.
Hrvatske uplate za prvih šest mjeseci članstva u drugoj polovici 2013. godine vrte se, prema procjenama oko 250 milijuna eura, a sljedeće godine mogle bi se kretati između 450 i 500 milijuna eura. Države članice u europski proračun uplaćuju dio svojih prihoda, 75 posto od carinskih prihoda, dio PDV-a i dio prema izračunu BDP-a.
Pogledajte koliko su druge zemlje povukle novca iz fondova EU
Vrijeme bitan čimbenik
Pojedini dužnosnici u Zagrebu i Bruxellesu, koji sude sposobnost Hrvatske prema dosadašnjem kašnjenju u pripremi dokumenata i projekata iz djelokruga potpredsjednika Vlade Branka Grčića, pribojavaju se da bi Hrvatska mogla biti ispodprosječna zemlja u apsorpciji novca iz fondova EU.
Podaci iz tablice uspješnosti ostalih 27 zemalja EU u razdoblju 2007.-2013. nisu konačni jer države taj novac mogu potrošiti do kraja 2015. i sigurno će se postoci isplaćenog novca povećavati. No, ti podaci ipak pokazuju da najmanje uspješne zemlje gube milijarde eura koje nestaju nakon što ostanu neiskorištene. Za kvalitetno povlačenje novca iz europskih fondova važno je da apsorbiraju velike postotke odobrenih iznosa i u predfinanciranju i u međufinanciranju, odnosno da se izbjegne da najveći postotak novca bude isplaćen tek nakon završetka projekta.
Nepripremljeni u 2014.?
Kod nas je problem što još uvijek nemamo projekte na koje bismo trošili znatniju količinu novca od 2014. nadalje. Vlada je još u 2012. trebala shvatiti da najveće investicije moraju ići u pripremu projekata koji bi se zatim financirali iz fondova EU od 2014. do 2020. godine. Ne možemo biti zadovoljni projektima koji se ugovaraju u 2014., a koji su vrijedni oko 500 milijuna eura kad nam je alokacija u 2014. oko 900 milijuna eura – kaže Ivana Maletić, europska zastupnica iz HDZ-a i najoštrija kritičarka Branka Grčića, koji je u Vladi najodgovorniji za korištenje fondova EU.
Već po toj računici vidi se opasnost da u 2014. Hrvatska ugovori projekte za gotovo upola manji iznos od onoga što bi mogla ugovoriti da se bolje pripremala. Nije sigurno ni da ćemo u 2014. uspjeti ugovoriti projekte u visini 500 milijuna eura jer ugovaranje se može odužiti ako se neki natjecatelji žale, a jednom kad se sve ugovori opet treba vremena da se neki projekt počne zaista trošiti novac kroz provedbu.
