Liburnija Regionalni liburnijski portal
Klinika za dermatovenerologiju KBC-a Rijeka odnedavno koristi novi FotoFinder, uređaj za digitalnu dermatoskopiju i fotografiranje lezija kože cijelog tijela (Total Body Photography). Nabavkom novog uređaja osuvremenjen je i poboljšan način dijagnosticiranja i praćenja malignih lezija kože, u prvom redu melanoma i bazocelularnog karcinoma, kao i mogućnosti dijagnosticiranja i nemelanocitnih kožnih promjena kao što su upalne bolesti kože i bolesti kose. Za razliku od starog uređaja, koji je bio opremljen MEDICAM500 kamerom koja je imala rezoluciju od 768×576 i 0,44 megapiksela, novi uređaj ima MEDICAM 1000 kameru s FullHD 1920×1080 i 2 megapiksela rezolucijom, što predstavlja najveći doseg u kvaliteti slike u dermatoskopiji. Format slike također je veći i iznosi 16:9, dok je stari format bio 4:3, a mogućnosti povećanja slike s novim su uređajem i do 140x, nasuprot 70x povećanja koje se moglo dobiti korištenjem starog aparata.
Jedan od najmalignijih je zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita. Najčešće se javlja u osoba srednje i starije životne dobi, a u djece je rijedak. Jednim od osnovnih čimbenika nastanka melanoma smatra se ultraljubičasto sunčevo zračenje, osobito UVB zrake valnih duljina od 285 nm do 315 nm koje imaju kancerogeni potencijal. Smatra se da je izgaranje na suncu u djetinjstvu jedan od značajnijih čimbenika u nastanku melanoma pa je osobito važno djecu u dobi do 14 godina tijekom ljeta štiti od sunca. Ostali uzročnici jesu velik broj madeža, posebice displastičnih, svijetla put te imunosupresija.
Budući da maligni melanom nije samo najmaligniji tumor kože i sluznica, nego je i najmaligniji tumor uopće, izuzetno je važna prevencija i rana dijagnostika melanoma. Rana dijagnostika obuhvaća sustavno praćenje i redovite preglede madeža kako klinički tako i dermatoskopski.
ABCDEF pravila Kod dermatologa se madeži pregledavaju dermatoskopom, tj. epiluminiscentim mikroskopom. Pored velikog uvećanja, uz pomoć uređaja radi se analiza pigmentne lezije, kao i pohrana slika, te usporedba kod sljedećih pregleda. Dermatoskopske preglede trebalo bi raditi svakih tri do šest mjeseci ili jednom godišnje, ovisno o ukupnom broju madeža na tijelu bolesnika, nazočnosti displastičnih madeža, fototipu kože te osobnoj i obiteljskoj anamnezi na pojavu kožnih tumora, posebice melanoma. Madeži se klinički i dermatoskopski pregledavaju na temelju ABCDEF pravila (asimetrija, nepravilni rubovi, nejednolika boja, povećan promjer, elevacija madeža, pojava svrbeža i boli na mjestu madeža). Svaku pojavu kod koje se javljaju klinička i dermatoskopska ABCDEF obilježja treba pratiti kod dermatologa ili kirurški ukloniti. Pridržavajući se ovih osnovnih načela o redovitim samopregledima madeža, te dermatoskopskim pregledima, pojava melanoma, posebice onih viših stadija i s lošom prognozom, svest će se na najmanju moguću mjeru.
