Liburnija Regionalni liburnijski portal
Prije nešto više od godinu dana u Kostreni je pokrenuta inicijativa za otvaranje muzeja pomoraca koji bi se trebao nalaziti u nekadašnjoj školi u Svetoj Barbari, a nedavno je predstavnicima udruga vezanih za očuvanje i oživljavanje kostrenske pomorske i brodarske tradicije predstavljeno idejno rješenje budućeg muzeja. Idejno rješenje potpisuje Svjetlana Despot iz riječke tvrtke Data decor dok su na konceptu muzeja radile Milvana Arko Pijevac, kao voditeljica izrade koncepta i muzejska savjetnica te Ines Perović i Ivana Sajko.
Autorice koncepta smatraju da bi kostrenski pomorski muzej trebao na suvremen način predstaviti život i ulogu pomoraca u društvu. To će pokušati učiniti kroz odgovaranje na pitanja tko je pomorac, kako on živi, koje zvukove čuje, što osjeća i što doživljava, ali i kakav je njegov utjecaj na društvo budući da putujući svijetom donosi utjecaje drugih kultura.
Kako prostor škole u Svetoj Barbari nije velik, trebao bi biti osmišljen na način da svaki kat ima svoju zadaću i priču. Ulaz i prizemlje, prema idejnom rješenju, bili bi izloženi konstantnom zvuku brodskog motora kako bi osim dizajnom i zvukom dočarali ugođaj unutrašnjosti broda i okruženje i zvukove koji su svakodnevnica pomorca. Po zidovima stubišta bi bila pisma, zapisi, brodski dnevnici, poruke i razglednice.
Na prvom katu zamišljena je soba emocija, opremljena brodskim lancima i posebno kreiranim sjedalicama s projekcijama različitih filmova koji se izmjenjuju i prenose ono što pomorac doživljava: nevere, valove, zvuk vjetra, zalazak sunca, usamljenost, uplovljavanje u luku…
U hodnicima i na ulazima u prostorije bili bi postavljeni monitori na kojima bi se emitirali razgovori s pomorcima, članovima obitelji koje su dale svoje predmete za muzej, a emitirale bi se stare emisije kao što je Pomorska večer, piše Novi list.
Prostor drugog kata predviđen je za postavljanje eksponata u nišama izrađenim od materijala koji simulira brodsko željezo. Na podu je prostor predviđen za pomorsku kartu, a to je ujedno i izložbeni prostor koji bi stalno mijenjao svoj postav počevši od različitih uporabnih predmeta, starih fotografija, maketa brodova, a pomoću tematskih izložbi muzej bi trebao stalno privlačiti posjetitelje.
Idejno rješenje osim unutrašnje prenamjene prostora, predviđa i novu fasadu. Ponuđene su dvije opcije vanjske fasade: bijela i morski plava.
U Općini Kostrena ističu da je inicijativa osnivanja muzeja pomorstva jedan od suštinskih baštinskih programa ove općine vezan uz povijesno prepoznavanje identiteta Kostrene kroz element života uz more i pomorstvo, ali i doprinos lokalne zajednice Gradu Rijeci kao Europskoj prijestolnici kulture.
