Početna - IZDVOJENO - O kulturnim navikama mladih Riječana
rijeka
foto: Freepix.biz

O kulturnim navikama mladih Riječana

Svjestan sam da već gotovo trideset godina kopni veza mladih ljudi i kulturne scene. Izgubljeno je povjerenje u autoritet kulturnjaka, pisaca i intelektualaca. Više ne postoje mediji koji se na angažiran i inovativan način obraćaju mladim ljudima ili koje rade mladi ljudi, a posebno tužna je situacija u malim sredinama, rekao  je za Novi list Valerij Jurešić, pročelnik Upravog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije, komentirajući rezultate istraživanja o kulturnim navikama i vrijednosnim orijentacijama srednjoškolaca, što su ga zadarski sociolozi Krešimir Krolo, Sven Marcelić i Željka Tonković proveli među učenicima trećih i četvrtih razreda srednjih škola u šest gradova na hrvatskoj obali: Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, Šibeniku i Dubrovniku.

Istraživanje je pokazalo da riječki srednjoškolci uvjerljivo najviše posjećuju kino (94,8%), zatim koncerte domaće zabavne glazbe, izvođača poput Severine i Rozge, (74,5%), te sportska događanja (71,9%), dok interes naglo kopni kad je riječ o muzejima, galerijama i kazalištu koje posjećuju rijetko, pa tako 50 posto srednjoškolaca niti jednom u godinu dana nije pogledalo kazališnu predstavu. Interes za rock i blues koncerte još je manji, iskazalo ga je tek 31 posto anketiranih, a za klasičnu glazbu (24%) i jazz (9%) pogotovo.

Najbolji rezultat unutar ponude kulturnih sadržaja bilježi Gradska knjižnica koja se našla na petom mjestu posjećenosti ( 61,5%), između koncerata domaće pop rock glazbe (npr. Vatra) i koncerata alternativne domaće regionalne glazbe (npr, TBF, Dječaci, S.A.R.S). Međutim, pokazalo se i da je redovitih posjetitelja knjižnice među riječkim srednjoškolcima (8%) znatno manje nego u gradovima čije knjižnice djeluju u novim ili obnovljenim prostorima, poput Pule (20%), Šibenika i Zadra (15,1%).

Pročelnik Valerij Jurešić kaže kako je cijeli život radio projekte s mladim ljudima i za mlade ljude u kulturi pa ga ovi podaci ne iznenađuju, a dobro će doći kao istraživačka dopuna podlozi koju su u PGŽ-u stvarali vlastitim istraživanjima kulturnih navika i potreba žitelja Primorsko-goranske županije.

– Uvjeren sam da ćemo novim kulturnim politikama uspješno odgovoriti na neke od izazova koje to stavlja pred nas. Pritom, programi EPK 2020 omogućuju ubrzanije i snažnije provođenje tih mjera. Zato sam se najviše i radovao tome što smo dobili tu utakmicu, dodao je Jurešić.

Dok autori istraživanja ističu da su srednjoškolci općenito nezainteresirani za različite kulturne i zabavne sadržaje i većinom ih rijetko posjećuju, a čitalačke navike su im vrlo niske, pročelnik gradskog Odjela za kulturu Ivan Šarar, izgleda, misli drukčije. Kad smo ga zamolili da prokomentira slabu učestalost posjećenosti kulturnim događanjima, jer učestalo je nešto što se ponavlja često, odgovorio je sljedeće:

»Od autora istraživanja dobio sam podatke da srednjoškolci posjećuju kazališne predstave, knjižnicu, koncerte, kinoprojekcije u rasponu od 50 do 90 posto najmanje jednom godišnje. Ne mislim da se iz toga može izvući zaključak o slaboj učestalosti posjete kulturnim događanjima«.

U svadljivom tonu odgovorio je i na ostala pitanja, odnosno »teze koje ne drže vodu«, kako je doživio natuknice koje smo mu uputili s molbom da prokomentira – rezultate istraživanja.

– Što se tiče vašeg stava o izraženoj potrebi srednjoškolaca za turbofolkom, ni ona nije točna. Podaci autora istraživanja kažu da su po preferencijama ispred turbofolka EDM, domaći pop rock, alternativna glazba, strani pop, domaća zabavna glazba. Navedeni žanrovi bilježe popularnost u više od 50 posto ispitanika. Zatim slijede hip hop, domaća tradicijska glazba i tek onda na osmom mjestu turbofolk s 43 posto onih koji ga preferiraju. Više turbofolka želi samo 24 posto srednjoškolaca. Istovremeno, čak 39 posto ispitanika želi manje turbofolka – odgovorio je Šarar.

Svi ovi podaci su točni, a glazbene preferencije mladih Riječana detaljno su opisane i u nedavno objavljenom razgovoru s autorima istraživanja, no točan je i podatak da su turbofolk koncerti nakon Splita najposjećeniji u Puli i Rijeci, a ujedno je u ovim sredinama i najizraženija potreba za većom ponudom te vrste muzike, što je za jedan grad rokerskog i pankerskog predznaka pomalo iznenađujuće.

Podatke o skromnom broju knjiga na policama u domovima riječkih srednjoškolaca, Šarar je komentirao opaskom da svatko u životu ima svoje prioritete, dodavši kako ne misli da je posjedovanje bilo čega znak vrijednosti ili kulture.

O navici posjećivanja GKR-a naveo je sljedeće: »Gradska knjižnica ima 2.261 člana u dobi od 14 do 18 godina, od ukupno 6.630 srednjoškolaca. U Gradsku je knjižnicu, dakle, učlanjeno 35 posto srednjoškolaca. U IPSOS -ovom istraživanju koje smo proveli 2014., kod mladih do 30 godina njih 74 posto je zadovoljno fondom knjiga u gradskoj knjižnici. To pokazuje da dio srednjoškolaca i mladih do knjiga iz GKR-a dolazi, najvjerojatnije, preko članskih iskaznica roditelja«.

Pritom, nakratko se dotaknuo i studenata.

– U istraživanju koje smo proveli 2012. godine u sklopu EU projekta USSUD, 55,3 posto studenata Sveučilišta u Rijeci su članovi gradske knjižnice, a 44 posto njih knjižnicu pohađa često – napisao je Šarar.

Što se tiče podataka o netrpeljivosti prema Romima, koje bi više od trećine anketiranih izbacilo iz države, pročelnik gradskog Odjela za kulturu kaže kako ga to više žalosti nego zabrinjava, jer valjda ima neki optimizam spram grada i sugrađana. No, čisto statistički, dodaje, ovaj rezultat u Rijeci gotovo je identičan rezultatima u Splitu i Zadru, a rezultate prema drugim manjinskim skupinama nije mogao dobiti od autora istraživanja, tako da je »nemoguće komparirati i izvoditi bilo kakve zaključke«.

Na pitanje kako se po njegovu sudu rezultati uklapaju u sliku tolerantne Rijeke, rokerskog i pankerskog grada, je li iznenađen, smatra li da ima razloga za zabrinutost, odgovorio je da su »gore navedeni rezultati slični našim prethodnim istraživanjima«. »Pokazuju jedno nespecifično i prosječno zadovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo mlađe populacije kulturnom ponudom, kao i u ostalim gradovima. Usudio bih se reći da je to generacijski stav«, napisao je Šarar i dodao kako je Grad Rijeka svjestan mogućih opasnosti.

– Mišljenja sam da pokrećemo adekvatne inicijative sukladno mogućim negativnim trendovima u mlađoj populaciji. Pokrenut je program Moja Rijeka u osnovnim školama u kojem se djeca upoznaju s riječkim temama, poviješću i kulturnim identitetom. Pokrenut je program Građanskog odgoja u osnovnim školama s ciljem izgradnje pozitivnih vrijednosti građanskog društva. Pokrenuli smo Studentski kulturni centar sa Sveučilištem, a razvili smo i projekt i EPK program »Dječja kuća« koji je možda i najjači pokušaj široke i duboke edukacije u kulturi, za djecu do 12 godina. No, ne mislimo da smo svemogući. Problem leži i u školskom programu u kojem je masakrirana satnica za nastavu umjetničkih predmeta, a i nepobitna je činjenica da se veliki broj navika usvaja u obitelji.

 

U pismeno vođenom i autoriziranom razgovoru sa zadarskim sociolozima, autori istraživanja sami su naveli podatak da su »riječki srednjoškolci uz svoje vršnjake iz Šibenika najmanje zadovoljni kulturnom ponudom (Rijeka 19%, Šibenik 14,9 %)«.

Nažalost, iako smo pokušali, nismo uspjeli dobiti naknadno objašnjenje što su ovim htjeli kazati, a mi smo shvatili da je samo 19 posto zadovoljno kulturnom ponudom, što nam se učinilo vrlo niskim stupnjem zadovoljstva pa smo u tom smislu i zatražili komentar od Šarara koji je zatražio i dobio dodatne podatke od autora istraživanja da je prosječna ocjena zadovoljstva riječkom kulturnom ponudom 5,99 – na skali od 1 do od 10.

– Kolokvijalno – solidna trojka, zaključio je Šarar dodavši kao i prema drugim istraživanjima, provedenim u sklopu priprema kulturne strategije i kandidature za EPK2020, mlada populacija (do 30 godina) izražava ukupno zadovoljstvo slično ovom: 28 posto ispitanika ponudu smatra zadovoljavajućom ili dobrom, dok 49 posto misli da je ona osrednja.

Iako nam nije pojasnila na što se odnosi onih 19 posto, dr. Željka Tonković naknadno je i nama dostavila podatak prema kojem se 35 posto anketiranih riječkih srednjoškolaca može smatrati zadovoljnima, a samo 24 posto nezadovoljnima kulturnom ponudom, piše Novi list.

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Na Kvarneru intenzivne pripreme za turističku sezonu

Turistička zajednica Kvarnera održala je virtualni koordinacijski sastanak s lokalnim turističkim zajednicama te predstavnicima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, ...