Liburnija Regionalni liburnijski portal
- Što nas čini svjesnima?
Možemo našu svijest podcjenjivati, ali naša sposobnost da percipiramo naš okoliš i doživimo subjektivna iskustva o njemu predmet je znanstvenih istraživanja već desetljećima. Ovaj mehanizam još se uvijek smatra misterijem, povećavajući popis pitanja svaki dan.
- Od čega su načinjeni snovi?
Iako se znanstvenici slažu da se snovi javljaju tijekom najdubljeg dijela sna, još se uvijek nisu usuglasili oko pitanja od čega su snovi načinjeni. Jedno od objašnjenja je da su snovi zapravo način vježbanja mozga putem pokretanja neurona.
- Kako stvaramo uspomene?
Znanstvenici pokušavaju otkriti kako funkcionira mehanizam odgovoran za stvaranje i pohranu uspomena koristeći tehniku slikovne dijagnostike. Kao rezultat istraživanja, znamo da područje mozga zvano hipokampus sudjeluje u tom procesu, ali je stvarni proces pohrane uspomena još uvijek nepoznat znanosti.
- Zašto se smijemo?
Smijeh je jedno od najmanje poznatih ljudskih ponašanja. Iako je poznato da se od smijeha bolje osjećamo, ostaje pitanje zašto se različiti ljudi smiju različitim stvarima. Jedna od pretpostavki je ta da postoji utjecaj društvenog okruženja, uzrokujući socijalni smisao razumijevanja određene situacije.
- Zašto starimo?
Naša tijela stvorena su s ugrađenim mehanizmom za borbu protiv bolesti i ozljeda. No kako mi starimo tako taj mehanizam slabi. Dvije vodeće teorije starenja baziraju se na dva različita stajališta: 1. Starenje je dio naše genetike i korisno je do neke mjere. 2. Starenje nema svrhu, a uzrokovano je staničnim oštećenjima nagomilanima u našem životu.
- Zbog čega spavamo?
Unatoč činjenici da utrošimo više od četvrtine našeg života na spavanje, stvarni razlog za takvo ponašanje još uvijek je nepoznat. Poznato je da je spavanje ključno za naš opstanak jer duža razdoblja bez sna mogu dovesti do pojave halucinacija, pa čak i smrti.
- Što su fantomski osjećaji?
Procjenjuje se da 80 posto osoba s amputacijama doživi neki osjet, uključujući bol, svrbež i toplinu nedostajajućeg uda. Jedno od nekoliko mogućih objašnjenja za ovu pojavu jest to da je mozak naučen djelovati kao da je tijelo cjelovito.
- Što utječe na naš biološki sat?
Naša tijela su programirana slijediti 24-satni ritam. Ovaj ritam utječe na cikluse sna i budnosti, no također i na krvni tlak i broj otkucaja srca. Znanstvenici su uspjeli spoznati da intenzitet svjetla može utjecati na biološki sat reguliranjem hormona serotonina, ali se još uvijek muče otkriti punu tajnu iza tog mehanizma.
- Jesmo li pod utjecajem prirode ili odgoja?
Drugim riječima, što više utječe na nas, geni ili okoliš? Uvriježeno mišljenje je to da smo pod utjecajem oboje, ali pokušava se još uvijek utvrditi koji ima jači utjecaj i u kojim situacijama.
- Možemo li živjeti vječno?
Odgovor je vjerojatno negativan, no znanstvenici, koristeći tehnike dubokog zamrzavanja, s temperaturama oko minus 200 stupnjeva Celzijevih, čuvaju posmrtna tijela kako bi ostala neoštećena dok znanost ne pronađe rješenje za vječni život.
20 zanimljivih činjenica o ljudskom mozgu
1. Iako je odgovoran za samo oko 2% tjelesne težine, mozak troši oko 20% kisika u našoj krvi i 25% glukoze (šećera) koji cirkuliše u krvotoku.
2. U mozgu se nalazi oko 100 milijardi neurona, ali oni čine samo 10% mozga. Oko 75% mozga čini voda.
3. Vaš mozak je sposoban imati više ideja od broja atoma u poznatom svemiru!
4. Mozak proizvodi struju dovoljno jaku da napaja sijalicu od 10 do 23 W.
5. Prosječan mozak odraslog čovjeka je težak oko 1.3 – 1.4 kg. Veličina i težina nemaju apsolutno nikakvu vezu sa koeficijentom inteligencije (IQ).
6. Kada se prekine dotok krvi do mozga, on izgubi svijest nakon 8 – 10 sekundi, a bez kisika može preživjeti 4 – 6 minuta.
7. Mozak tek rođene bebe se utrostruči u veličini u prvoj godini života.
8. Studije pokazuju da 50-70% posjeta liječniku za fizičke bolesti uzrokuje niko drugi nego sam mozak bolesne osobe (stres).
9. Kada imate glavobolju, ne boli vas mozak. Ovaj organ nema receptore za bol i stoga ne može ni osjetiti bol.
10. Mozak je najaktivniji kada spavate. Osobe sa višim IQ-om sanjaju više, a također je dokazano da osobe koje malo odspavaju tokom dana imaju više energije i bolje su fokusirane na posao. (Ovo pokažite šefu).
11. Mnoge studije su dokazale da mozak bez ikakvih problema može stvoriti lažno sjećanje, tj, kreirati neki događaj u vašem djetinjstvu koji se zapravo nikada nije ni desio.
12. Smijanje aktivira pet različitih dijelova mozga.
13. Lijeva strana mozga (lijeva polutka) kontroliše desnu stranu tijela, desna strana mozga (desna polutka) kontroliše lijevu stranu tijela.
14. Ako je zdrav, vaš mozak nikada ne gubi sposobnost učenja.
15. Istraživanja su pokazala da je hipokampus, dio koji koji se bavi vizualno-prostornom svijesti, veći kod u Londonskih taksista nego kod ostalih ljudi. Londonski taksisti mjesecima, a ponekad i godinama uče napamet doslovno svaku ulicu u Londonu prije nego dobiju licencu.
16. U mozgu se nalaze određeni ‘ogledalo neuroni’ zbog kojih zijevate kad drugi zijevaju oko vas, ali i zbog kojih vas na trenutak zaboli dio tijela, iako se neko drugi udario. Naučnici vjeruju da su upravo ovi neuroni odgovorni i za generalno osjećanje empatije prema drugima.
17. Droga poput kokaina aktivira centar zadovoljstva u mozgu (nucleus accumbens), te oslobađa dopamin serotonin koji vas čine sretnim. Nucleus accumbens se aktivira i kada pomognete osboi u nevolji ili donirate novac/robu nekoj dobrotvornoj organizaciji.
18. Svaki put kada se nečega prisjetite ili imate novu misao, vi stvarate novu vezu u mozgu.
19. Dok je mozak slona fizički veći od ljudskog, ljudski mozak zauzima 2% ukupne tjelesne mase (u usporedbi s 0,15% mozga slona), što znači da ljudi imaju ubjedljivo najveći mozak u odnosu na veličinu tijela.
20. Brojne naučne studije su zaključile da čitanje djeci naglas i često razgovaranje s njima značajno doprinosi razvoju njihovih mozgova.
