Liburnija Regionalni liburnijski portal
U hrvatski pravni sustav uvodi se presedansko pravo. To znači da u slučaju masovnih tužbi, kao primjerice za franak, ne može svaki sud po svome pravnom shvaćanju presuđivati i donositi odluke. Iz mase će se izdvojiti jedan predmet i prioritetno riješiti, a odluka Vrhovnog suda bit će obvezujuća za sve niže sudove, piše Jutarnji list.
Presedansko pravo uvest će se u slučajevima istovrsnih sporova u kojima su predmet spora zahtjevi iste vrste utemeljeni na istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Najčešće su to sindikalne tužbe kojima se tuži poslodavca zbog neisplate božićnica, regresa ili uskrate kojeg drugog materijalnog prava. Gotovo je pravilo da po istoj vrsti tužbe protiv istog poslodavca različiti sudovi donesu dijametralno suprotne odluke. Presedansko pravo trebalo bi dokinuti takvu praksu.
Najveće promjene odnose se na trgovačko sudovanje. Prva je izmjena nadležnosti, što znači da trgovački suci više neće rješavati sporove oko neplaćenih telefonskih računa, šumskih naknada ili komunalija. Tim će se stvarima baviti općinski sudovi, a trgovački samo “ozbiljnim” privrednim postupcima. Daljnja bitna novost korespondira s novim Stečajnim zakonom, a to je prekidanje postupka ako je tvrtka otišla u stečaj. Sud će, neovisno o stečaju, prekinuti postupak i u slučaju da su računi poduzeća blokirani više od 120 dana. Cilj je, kaže ministar Miljenić, da se sudovi bave rješavanjem onih predmeta koji se vode između solventnih osoba, a ne gube vrijeme na one koje su nesposobne za plaćanje. Trenutno se parniči čak 17.500 pravnih osoba s blokiranim računima, što znači da bi se po novim pravilima o parničnom postupku zastalo sa 11.000 postupaka na općinskim, županijskim i trgovačkim sudovima, te s još 2600 predmeta na Visokom trgovačkom sudu.
Ministar pravosuđa uvodi i niz pravila kojima bi se građane i pravne osobe demotiviralo u parničenju i beskonačnom podnošenju žalbi, a suđenja skratilo. Tako bi se u postupcima za naplatu novčane tražbine već nakon prvostupanjske presude rezervirala sredstva i osigurala naplata. Tuži li vas, primjerice, HTV da ste dužni 500 kuna za TV pretplatu i sud nepravomoćno presudi da im to morate platiti, banka će vam automatski s računa skinuti 500 kuna. Taj novac će biti rezerviran i unatoč žalbi nećete njime raspolagati sve dok se ne donese pravomoćna odluka. Budući da vam je 500 kuna ionako već blokirano, vjerojatno se nećete ni žaliti da bi vam za godinu ili dvije te kune eventualno bile vraćene.
Cilj je svih ovih izmjena, kaže ministar Miljenić, ubrzati sudske postupke, pojeftiniti ih i pojednostaviti, a istovremeno povećati pravnu sigurnost. Bitan korak do toga su i suci oslobođeni od posla koji nije sudački i micanje sporova manje vrijednosti sa sudova. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku Ministarstvo pravosuđa će na ljeto poslati u Vladinu proceduru, što znači da bi se najesen trebao naći u Saboru.
