Početna - IZDVOJENO - Nova klinika za žene i djecu na Sušaku
susak

Nova klinika za žene i djecu na Sušaku

Dječja bolnica Kantrida svojevrsna je i emocionalna kategorija, zbog koje ponekad gubimo iz vida koliko ona realno danas, u svom lokacijskom smislu, zapravo može pružati kvalitetu zdravstvene zaštite djece, kaže predstojnik Klinike za pedijatriju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka prof. dr. Goran Palčevski.

Ipak, kad je riječ o samoj lokaciji dječje bolnice ova bi godina trebala biti prekretnica za riječku pedijatriju, ako se uzme u obzir da su prvi radovi za izgradnju nove bolnice koja će na jednom mjestu objediniti bolničku zdravstvenu skrb djece, započeli prije nešto više od mjesec dana. Riječki pedijatri taj su događaj ovog tjedna obilježili i domaćinstvom 12. kongresa Hrvatskog pedijatrijskog društva i 11. kongres pedijatrijskog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara, podsjećajući tako da je upravo Rijeka bila prvi domaćin ovog kongresa u samostalnoj Hrvatskoj 1993. godine, a osim što kroz nekoliko godina očekuju preseljenje u novu bolnicu, u riječkoj Klinici za pedijatriju podsjećaju i na skoro obilježavanje sedam desetljeća djelovanja dječje bolničke zdravstvene zaštite u Rijeci.

Počeci današnje Klinike za pedijatriju datiraju u poratnu 1947. godinu kad je u bolnici Braća dr. Sobol formiran dječji odjel koji je bio smješten u zgradi današnje Klinike za neurologiju na riječkom lokalitetu.

Na odjelu od 75 bolničkih postelja radila su samo dva pedijatra, supružnici dr. Nada Kovačević Ivanović i dr. Mate Ivanović. Iako se kroz godine odjel kadrovski ojačao, do preseljenja na Kantridu 1961. godine djelovao je u prostorima koji nisu udovoljavali zahtjevima njege i liječenja djece. Preseljenjem na Kantridu, u prostore dotadašnje dječje bolnice za tuberkulozu kosti, počinje nova faza dječjeg odjela koji 1962. godine dobiva status Klinike za dječje bolesti čiji je prvi predstojnik bio prof. dr. Karlo Pansini. Ako se izuzme zgrada poliklinike na Kantridi koja je izgrađena samodoprinosom građana Rijeke, lokalitet dječje bolnice na Kantridi, kad su njegove zgrade i zidovi u pitanju, ostao je više-manje jednak prostorima koji su 1924. godine prvotno bili namijenjeni oporavku i liječenju djece siromašnih građana.

– Paviljonski sustav, dakle, način na koji smo ovdje na Kantridi organizirani, ima svoje prednosti, ali i velike nedostatke. Naime, paviljonski sustav je imao svoje prednosti prije pedeset godina kada su djeca dugo boravila u bolnici, pa su tako mogla šetati parkom, ići na plažu i slično. Danas, kad djeca borave u bolnici u što je moguće kraćem periodu, za takvom organizacijom nema potrebe. Zato je naš cilj da svi budemo na istom mjestu i pod istim krovom, da budemo vertikalno i horizontalno umreženi. Primjerice, ako uzmete u obzir da je lokalitet na Kantridi od bolničkog lokaliteta na Sušaku udaljen 12 kilometara, a imate pacijenta koji ima potrebu za neurokirurškim zahvatom, a takve i slične situacije nama se dešavaju dva do tri puta mjesečno, kod spomenutog pacijenta mora se napraviti neurološka slikovna pretraga na Sušaku.

Potom morate koordinirati da ga pregleda još i kirurg kako se mali pacijent ne bi nepotrebno morao vraćati i više puta. A ako je potreban još i zahvat, svjesni ste koliko je dodatnog truda potrebno uložiti u samu organizaciju ovakvog vida zdravstvene skrbi od djeci. Da bi dječja bolnica pružala kompletnu zdravstvenu zaštitu djece, onda je trebaju i pratiti sve službe. Ako je to parcijalno, uvijek će biti problema u svakodnevnom funkcioniranju, upozorava predstojnik Klinike za pedijatriju.

Raštrkanost bolničkih službi u ovom je trenutku relanost riječke Pedijatrije. Kada na Kantridi trebaju trebaju krv za pacijenta, ona se naručuje s riječkog lokaliteta KBC Rijeka. Tu se ponekad javljaju problemi u dostavi i organizaciji, pa primjerice, ako u tom trenutku nema slobodnog vozača, krv se čeka. Na Kantridi djeluje laboratorij i rendgen, ali nema CT-uređaj i MR-uređaj, što znači da se za bilo koju slikovnu obradu djeca prebacuju ili na riječki, ili sušački lokalitet.

U KBC Rijeka zahvati nad djecom obavljaju se još na Otorinolaringologiji i Oftalmologiji na riječkom lokalitetu, a dječji odjel postoji i na Infektologiji.

– Uskoro će se na Kantridu preseliti dentalna kirurgija djece koja se isto tako obavljala na riječkom lokalitetu. Na taj se način pripremamo da svi dijelovi pedijatrije, odnosno dječje bolničke zdravstvene skrbi jednog dana budu na jednom mjestu, na Sušaku. To bi trebala biti kompletna dječja bolnica, koju će na jednom mjestu pratiti potrebna dijagnostika i za to se moramo organizacijski pripremiti. Također, već sad osmišljavamo kako bi osposobili specijalizante hitne medicine za dječju zdravstvenu zaštiti koji će u novoj bolnici raditi na objedinjenom hitnom prijemu za djecu. Osim toga, trenutno je veliki minus što je neonatologija odijeljena od nas. U novoj zgradi sve će sobe biti opremeljene tako da je uz djecu moguća pratnja, a na istom mjestu bit će objedinjena jedinica pedijatrijskog intenzivnog liječenja i neonatološko liječenje.

Mislim da će naša objedinjenost i sinergija struka dovesti do unaprjeđenja zdravstvene zaštite djece i upravo se zato svi nadamo da će ta ideja uskoro postati stvarnost. Hrvatska u ovom trenutku nema tako objedinjenu bolnicu, iako tu treba reći da je Klinika za pedijatriju u Rijeci dugo vremena bila jedina pedijatrija u Hrvatskoj koja je imala objedinjene sve subspecijalnosti, ističe prof. dr. Palčevski.

Mijenjaju se i bolesti s kojima se kod djece susreću liječnici – od nekadašnjih zaraznih bolesti koje su bile vodeći uzrok pobola pa i smrtnosti među djecom, danas u pedijatriji dominiraju posve drugačije bolesti.

– Iako postoje područja koja moramo poboljšati, kao struka u mnogim smo aspektima na razini zapadne Europe. Osim toga, promijenile su se i bolesti koje liječimo. Od nekadašnjih mahom zaraznih bolesti koje su bile vodeći uzrok pobola i smrtnosti u djece, u današnje vrijeme može reći da je njihova zastupljenost minimalna, a bolesti drugog tipa počinju dominirati. Prvenstveno su to kronične nezarazne bolesti poput metaboličkog sindroma, pretilosti i dijabetesa, na drugom mjestu su psihički poremećaji djece i mladih, a na trećem ozljede. Utjecaj prirođenih bolesti danas je sve vidljiviji, a ranije su se takva djeca vrlo rijetko otkrivala. Kad bi se takva bolest i otkrila, stupanj zdravstvene zaštite bitno se razlikovao od ovog kojeg imamo danas, objašnjava prof. dr. Palčevski.

I: Novi list

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Novi luksuzni hotel u Ičićima

Iako je pred projektom još brdo izazova, na jesen bi trebala započeti gradnja novog luksuznog hotela uz marinu u Ičićima ...