Liburnija Regionalni liburnijski portal
Nova bolnica za žene i djecu, trenutno poznata kao projekt nove zgrade ginekologije i pedijatrije Kliničkog bolničkog centra Rijeka čija se izgradnja očekuje na Sušaku, bit će nukleus buduće riječke sveučilišne bolnice koja bi, barem kako je sada zamišljena, u mnogo čemu trebala biti specifična bolnica za hrvatske, ali i europske okvire.
Tako tvrdi prof. dr. Žarko Alfirević, vanjski savjetnik na projektu nove riječke bolnice za djecu i žene, ginekolog i profesor fetalne medicine s diplomom zagrebačkog Medicinskog fakulteta koji niz godina radi u Women’s Hospital u Liverpoolu, jednoj od najvećih takvih bolnica u Velikoj Britaniji i svijetu, piše Novi list.
Iako nikad ranije nije surađivao s riječkom bolnicom, niti je poznavao njezinog ravnatelja prof. dr. Davora Štimca, kad je od njega dobio prvi mail, ideja o ulozi savjetnika na projektu nove bolnice zainteresirala ga je, kako kaže, iz nekoliko razloga.
Struka, a ne interesi
– Od djetinjstva, dakle već pedesetak godina ljetujem u Selcu i poznajem ovaj kraj i Primorce. Kad sam došao na prve razgovore u riječku bolnicu jako me zaintrigirala činjenica u kojoj mjeri Rijeka različito razmišlja od Zagreba. U Rijeci se razmišlja pozitivno i starteški, postoji kritična masa ljudi koji razmišljaju slično, imaju motiv i fokusirani su na ovaj projekt. S obzirom da je Rijeka relativno mala, nema podjela kao na zagrebačkim brdima. To ipak nije specifičnost Zagreba, ista je situacija i u Londonu, to su naprosto problemi metropola. Ljudi, odnosno struka opiru se starteškom razmišljanju jer štite neke svoje interese.
Vrlo često takvi interesi nažalost na kraju i pobjede, a to u Rijeci, u ovoj ekipi nisam primijetio. Koncept integrirane pedijatrije, ginekologije, opstetricije i neonatoologije, dakle jedne bolnice za žene i djecu koja nije izolirana, već je početak jednog projekta novog KBC-a na Sušaku koji će biti integriran sa Sveučilištem i kampusom koji je u blizini, nešto je što mene strahovito zainteresiralo. Isti smo koncept pokušali napraviti u Liverpoolu, ali nismo uspjeli, iz razloga koje sam već naveo. Kad samo vidio da u Rijeci postoji opipljiva mogućnost da takav koncept postane stvarnost, donio sam odluku da riječkoj ekipi pomognem koliko god mogu. Postalo mi je jasno da možda na ovaj način, ako uspijemo, Rijeka može postati primjer u Hrvatskoj pa i cijeloj regiji, kako struka razmišlja šire od svojih lokalnih interesea, objašnjava svoje motive za prof. dr. Alfirević.
Moderna medicina
Ovaj liječnik koji već 27 godina živi u Velikoj Britaniji ima bogato iskustvo kao klinički direktor te kao menadžer znanstveno-istraživačkog rada bolnice i sveučilišta u Liverpoolu. Osim rada u bolnici, pročelnik je Katedre za ginekologiju, porodništvo i pedijatriju na tamošnjem University of Liverpool i predsjednik Akademskog zbora kraljevskog udruženja ginekologa i porodničara Velike Britanije.
– Medicinski fakultet završio sam u Zagrebu gdje sam i započeo specijalizaciju u bolnici Sveti Duh. Tijekom specijalizacije dobio sam stipendiju British Councila za istraživanje, a ideja je bila da završim britansku specijalizaciju i vratim se u Zagreb. Stjecajem okolnosti ostao sam u Velikoj Britaniji, u Liverpoolu gdje sam krenuo sa specijalizacijom iz ginekologije ispočetka. Nakon toga počeo sam raditi na fakultetu i u bolnici u Liverpoolu koja je jedna od najvećih bolnica za majku i dijete praktički u cijeloj Europi. Naša Women’s Hospital samostojeća je ustanova i kao povezana je s fakultetom. No, nema pedijatriju, ima samo neonatologiju. S obzirom da sam šefom Katedre za ginekologiju, opstetriciju i pedijatriju postao 2010. godine, mogu reći da smo fakultetski jedan tim, ali klinički radimo u dvije ustanove. To nije idealno, tako je u Liverpoolu, tako i u puno drugih britanskih bolnica, a tako je i u Hrvatskoj. Ginekologije i pedijatrije najčešće su razdvojene, i to je povijesno naslijeđe, kaže prof. dr. Alfirević.
