Liburnija Regionalni liburnijski portal
S početkom 2014. Hrvatskoj je iz EU fondova na raspolaganju više od milijardu eura na godinu. Taj se novac ne uplaćuje u državnu blagajnu pa se s njim raspolaže. Dobiva se samo za kvalitetne projekte koji zadovoljavaju stroge kriterije.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju nosi brojne obveze, ali i prednosti. Jedna od tih prednosti je izravna financijska pomoć- kroz popularno zvane EU fondove..
Hrvatskoj je iz kohezijske politike dano na raspolaganje više od 8 milijardi € novac je to koji pomaže onim manje razvijenima da se približe bogatijima. Kada se tome pridodaju sredstva poljoprivredne politike od 3,3 milijarde € dolazi se do ukupno više od 11 milijardi eura za razdoblje od sljedeće godine do 2020. ‘Europski novci ne idu kroz jednu veliku cijev nego idu putem stotina malih kanala, malih ili velikih ali tako se može jedino povući ta velika količina novca koja stoji na raspolaganju, ona nama odnosno Hrvatskoj nije dodijeljena nego Hrvatska mora učiniti svoje projekte dobrim projektima kojima će onda dobiti ta sredstva’, rekao je Branko Baričević, šef predstavništva EK u Hrvatskoj.
EU fondovi ne financiraju projekte u stopostotnom iznosu, najviše do 85 posto. Dio novca mora se uložiti samostalno, bilo da je riječ o obrtniku, lokalnoj zajednici ili državi. Svi projekti biraju se putem natječaja. Moraju biti u skladu s razvojnim ciljevima Hrvatske, odnosno Europske Unije. A projekt mora biti i ulaganje u budućnost. Što pojednostavljeno znači neće se financirati cesta ili most koji neće biti isplativi, poboljšati život zajednice ili za čije održavanje poslije neće biti novca.
‘Možemo očekivati da onaj pravi dolazak tog velikog novca može se očekivati tek za negdje godinu, dvije kada se ostvare ovi sada projekti koji su u tijeku i koje vlada priprema’, dodaje Baričević.
Ako Hrvatska bude uspješna u povlačenju novca, što je više od milijardu eura na godinu, to bi značilo da više dobiva iz europske blagajne nego što u nju uplaćuje.
