Liburnija Regionalni liburnijski portal
Ostanak bez posla jedan je od najstresnijih, a život na Zavodu za zapošljavanje jedan od najdepresivnijih događaja u životu svakog čovjeka. Trenutno kroz ta stanja u Hrvatskoj prolazi oko 375.000 ljudi. Iako sve može izgledati crno i bezizlazno, možda ipak nije tako.
Nudimo vam nekoliko savjeta.
Proceduru svi znate, vrlo je jednostavna. Dobar dan, zbog teškoća na tržištu smanjujemo obim poslovanja i više vas ne trebamo, doviđenja, odnosno zbogom. Ako imate sreće, dobit ćete neku otpremninu i pravac burza. Kako sada stvari stoje, bit ćete nezaposleni, uvedeni u evidenciju pod rednim brojem koji se kreće oko 375.000. Ako dobijete otkaz za koji tjedan ili mjesec, uz malo ‘sreće’, postat ćete jubilarni četiristo tisućiti nezaposleni. Ne znamo jesu li predvidjeli kakvu nagradu za ‘sretnog dobitnika’.
Kad vas prođu svi napadi panike i tjeskobe, kad zbrojite sve minuse i kredite, kad nazovete sve prijatelje, poznanike, svu rodbinu tražeći vezu za bilo kakav posao i kad vas svi uljudno odbiju – onda će vas opet uhvatiti napad panike i tjeskobe. No jednom ćete morati početi razmišljati kako dalje.
Kako krenuti iznova
Razmišljajući kako dalje nakon što je 2012. godine, u petom desetljeću života, napustila posao u revizorskom odjelu jedne banke, Ines Rudelić nije točno znala kamo dalje. Nakon što na burzi nije našla posao koji bi je ispunjavao, odlučila je pokrenuti svoj posao. Predavanja i radionice za samozapošljavanje učinile su joj se kao dobra ideja. Posao koji joj je bio dosadan i nije je ispunjavao u banci, dobio je novi smisao pri pomaganju drugima. Znala je sve tajne birokracije, sve ‘cake’, procedure, velike i male ‘prljave’ tajne birokratskog aparata s kojim se susreće svaki nezaposleni prilikom ostvarivanja svojih prava i mogućeg pokretanja posla na burzi. Unatoč svemu, i njoj je trebalo 70 dana da otvori obrt i počne živjeti kao svoj šef. Podijelila je s nama nekoliko vrijednih savjeta, koje vam nitko nikada na burzi neće reći. Jer – ili nemaju vremena ili ih nije briga.
U početku bijaše ideja…
Prvo morate imati ideju, morate znati što želite. Nešto ste u životu radili, naučili, negdje ste možda čuli neku zgodnu ideju. Bez nje ne može. Muškarci uglavnom žele biti grafički dizajneri, a žene žele otvoriti dućan za prodaju nakita, darova ili suvenira, govori nam gospođa Rudelić. Dakle, vi probajte nešto drugo jer je na ovim područjima konkurencija žestoka. Smatra da se trenutno najviše isplati samozaposliti u ekološkoj poljoprivredi, proizvoditi hranu na održiv način. Hrana, voda, održivi razvoj, tri su ključne riječi koje spominje.
Kad imate ideju, krećete s pokretanjem poduzeća, obrta ili zadruge. Obrt se čini kao najjednostavnija i najjeftinija opcija. Naravno, postoji jedna ‘kvaka’ – obrtnik garantira svom svojom imovinom. Odnosno, ako vam je kao privatnoj osobi sjela ovrha zbog neplaćenog računa ili kredita, blokirat će vam račun obrta. I onda nastaju problemi jer ne možete normalno poslovati. Zato oprezno. Također, ako ste prije imali obrt koji ste zatvorili i pri tome ostali dužni vjerovnicima i državi, nećete moći ostvariti pravo na poticaje za samozapošljavanje.
Država je troma ‘životinja’. Burza će vam dati rok od osam dana za otvaranje obrta. Čini vam se dovoljno. Procedura počinje u FINA-i. Nakon što ste tamo ispunili sve potrebne formulare, oni ih šalju poštom u ispostavu Ministarstva financija. To može trajati danima i tih osam dana može biti premalo. Ne znamo zašto se sve to ne može obaviti elektroničkim putem.
‘Normalni’ i jednostavni d.o.o.
Ako otvarate poduzeće “d.o.o.” (društvo s ograničenom odgovornošću), trošak je oko 4.500 kuna, uz temeljni kapital od 20 tisuća kuna. Umjesto novca, temeljni kapital može biti i u opremi ili robi, ali imajte na umu da će njenu vrijednost morati procijeniti sudski vještak. A to košta. Ako želite otvoriti ‘firmu za 10 kuna’ ili jednostavni d.o.o., trošak će biti manji, ali ćete morati imati zakonske rezerve u koje ćete polagati četvrtinu dobiti. Kad se skupi 20.000 kuna, dužni ste otvoriti ‘normalni’ d.o.o. uz ‘normalne’ troškove.
Zadruge su jedan oblik poslovnog udruživanja koji nije popularan u Hrvatskoj, ali u ostatku Europe situacija je drugačija. Gospođa Rudelić smatra da je to dobar oblik udruživanja jer zadrugari uz dobit dijele i troškove i rizik, a postoji i dobra linija poticaja za njihovo otvaranje. Minimalan broj zadrugara je sedam.
Kako ostaviti dobar dojam?
Svaka tvrtka ili obrt ima ime i logo. Oni ostavljaju prvi dojam potencijalnim poslovnim partnerima ili kupcima. Zato su vrlo važni. Raspišite ‘natječaj’ među svojim prijateljima za ime, savjetuje I. Rudelić. Pri tome vodite računa da ne bude komplicirano, da ulazi u uho, da ga nije zauzela već neka druga firma ili obrt. Provjera je li ime zauzeto ili nije može potrajati nekoliko dana. Ime koje počinje slovom A puno je bolje od imena koje počinje sa Ž. Jednostavno se u katalozima lakše dolazi do njega.
Muke po poslovnom planu
Da biste dobili sredstva za samozapošljavanje, morate ispuniti poslovni plan. “Poslovni plan nije kompliciran, ali ljudima koji nemaju vezu s ekonomijom može predstavljati problem”, kaže gospođa Rudelić. U njemu treba dobro i sažeto sastaviti opis poslovne ideje, tako da ljudi na burzi vide ozbiljnost projekta. Račun dobiti i gubitaka, te procjena koliko će naplaćivati svoju uslugu ili proizvod predstavlja najveći problem za buduće poduzetnike.
Također, u poslovnom planu važna je i rubrika – opis konkurencije. Pogledajte oko sebe, proučite, vidite koliko je tržište zasićeno. Najjednostavnije, ako u ulici u kojoj planirate otvoriti frizerski salon postoje već dva, razmislite ponovno.
Od utopljenika do zaposlenika
Poticaja za zapošljavanje ima puno i treba ih dobro proučiti. Ako ste uzeli poticaje za samozapošljavanje i ako vam dobro ide, već nakon godinu dana pojavljujete se na tržištu kao samostalni poduzetnik. Možete i zapošljavati ljude. Tada trebate koristiti poticaje za poduzetnike, završava kratki tečaj samozapošljavanja Ines Rudelić.
Od situacije u kojoj ste nezaposleni do situacije u kojoj zapošljavate nekog drugog, dug je i težak put.
Ines Rudelić je nakon 28 godina staža odlučila biti sam svoj šef. Pokrenula je predavanja i radionice za samozapošljavanje pod nazivom “Mi kreiramo svoj posao”, koje se održavaju u Centru za kulturu Trešnjevka od 3. do 7. veljače 2014. od 10.00 do 12.00 sati. Možda može pomoći vama koji ste upravo ušli na burzu, na kojoj nitko ne želi biti.
Franjo Tot/Net.hr
