Liburnija Regionalni liburnijski portal
Portal gradonacelnik.hr predstavio je najbolje hrvatske gradove finaliste u kategorijama obrazovanja i demografije, te gospodarstva, a čitavu priču zaokružuju trećom, najkompleksnijom i najzanimljivijom kategorijom – kvalitetom života.
Ono što ovoj kategoriji daje posebnu dodanu vrijednost i težinu je što smo u nju uključili i same građane, njihove stavove i prioritete, ono što bi trebao biti glavni motiv i pokretač djelovanja svih gradskih uprava. Ovu kategoriju smatramo, stoga, ‘šlagom na torti’ našeg izbora najboljih gradova jer koliko god je izuzetan uspjeh voditi grad s najboljim ekonomskim i demografsko-obrazovnim pokazateljima u zemlji, vrhunsko postignuće je ostvariti najbolje rezultate na svim poljima koja su građanima bitna.
Građani svake četiri godine na izborima ocjenjuju svoju gradsku vlast, no još uvijek ima sredina u kojima opstaju po rezultatima potpuno neuspješni gradonačelnici čiji građani uopće nisu zadovoljni situacijom i stanjem grada, jer imaju jako stranačko zaleđe. Na sreću, takvih je sredina sve manje, a upravo su prošlogodišnji lokalni izbori pokazali da više nema sigurnih stranačkih utvrda i da su građani konačno počeli inzistirati na rezultatima. Kako, pak, građani priliku za svoj feedback imaju tek svake četiri godine, mi ovom nagradom želimo zadržati fokus pažnje gradskih uprava upravo na potrebama i prioritetima, te osjećaju zadovoljstva građana kao ključnom razlogu njihovog profesionalnog i političkog postojanja.
Agencija Ispos napravila je, zato, istraživanje na uzorku od preko 1.000 građana koji su odgovorili na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovom gradu. Temeljem njihovih odgovora, usporedili smo pokazatelje gradova po čak 26 različitih parametara i dobili poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja.
Uspoređivali smo, među ostalim, prosječna primanja stanovnika, stopu siromaštva, nezaposlenosti i zaposlenosti, indeks nezaduženosti građana, stopu prireza, efikasnost gradske uprave, izdvajanja za obrazovanje, broj djece po odgajatelju u vrtiću te učenika po učiteljima u osnovnim školama, kao i izdvajanje za naknade za bebe. Nadalje, s obzirom da su ispitani građani istaknuli kao bitno, analizirali smo i izdvajanje gradovav za zaštitu okoliša, rekreaciju i sport, kulturu, te komunalne usluge. Naposlijetku, tu su još i indeksi kretanja i starenja stanovništva.
Poanta i cilj čitavog ovog projekta i izbora je nagraditi najbolje i potaknuti ih da budu još bolji, te isticanjem njihovih primjera motivirati sve ostale, a pogotovo one s dna ljestvice, da promijene politiku i drugačijim proračunskim planiranjem osiguraju svojim građanima bolje uvjete života. Ovdje stoga ističemo samo petnaest najboljih gradova, po pet finalista u kategorijama malih, srednjih i velikih gradova.
Ono što odmah upada u oči jest da su čak 11 od 15 finalista morski gradovi, a u kategoriji malih, to su, osim jednoga, sve otočki gradovi!
Osim Novigrada, kao mali gradovi u kojima se najbolje živi tu su, tako, Cres, Hvar, Krk i Novalja. Od srednjih tu su Labin, Opatija, Poreč, Rovinj i Umag, a veliki su, osim Dubrovnika, ipak koncentrirani na kontinentu pa su tu Koprivnica, Samobor, Varaždin i Zagreb.
Opatija
Grad Opatija je već dugi niz godina prepoznat po izdvajanjima za javne potrebe i financiranjima brojnih dodatnih programa, posebice za djecu, mlade i umirovljenike. U ovogodišnjem proračunu ta su izdvajanja povećali za dodatnih 10 milijuna kuna.
Nacionalni su rekorederi po izdvajanju za naknade za bebe, svako drugo, treće i iduće dijete u obitelji ima besplatan smještaj u vrtiću, a obitelji s četiri i više djece dobivaju jednokratnu godišnju pomoć. Svi osnovnoškolci dobivaju besplatne udžbenike, sufinanciraju udžbenike i srednjoškolcima, dok se preko 700 tisuća kuna izdvaja za stipendije učenicima i studentima, te subvencioniranje prijevoza. Grad osigurava i dodatne stručne suradnike u osnovnoj školi, kao i rano učenje informatike od 1. do 4. razreda.
Osobe s invaliditetom, dobrovoljni darivatelji krvi i umirovljenici s mirovinom nižom od 2.000 kuna imaju besplatan javni prijevoz, a dvaput godišnje umirovljenici dobivaju po 500 kuna jednokratne pomoći (božićnica i uskrsnica). Također, Grad umirovljenicima pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje za umirovljenike s mirovinom do 3 tisuće kuna te mjesečni dodatak od 300 kuna za one mirovinom do 1300 kuna.
Krk
‘Jedan od glavnih ciljeva Grada Krka je podizanje kvalitete života svojih građana, a naši projekti u društvenoj infrastrukturi, vrtić, jaslice, dvije osnovne škole i sportska dvorana, zasigurno su doprinijeli kvaliteti života u gradu u kojem je desetogodišnji prosjek novorođene djece u porastu i koji je prepoznat kao poželjna i kvalitetna sredina za život’, ističe gradonačelnik Darijo Vasilić. Grad Krk je, inače, jedan je od tek devet hrvatskih gradova s pozitivnim prirodnim prirastom.
Uz ulaganje u komunalnu infrastrukturu gradi se 30-ak POS stanova za mlade obitelji, krenuo je projekt gradnje vrtića, a Grad subvencionira smještaj u vrtićima, udžbenike za osnovne i srednje škole, te stipendije. Stanovnici Krka ne moraju na specijalističke preglede putovati u Rijeku jer im je to osigurano na razini grada, a imaju suvremeno kino i novootvoreni Interpretacijski centar pomorske baštine. Grad sufinancira i rad brojnih udruga, a instalirali su i punionice za električne automobile, te sad planiraju nabaviti i e-bicikle za građane. Još 2011. godine u gradsku su upravu uveli sustav upravljanja kvalitetom prema ISO normi i značajno unaprijedili informiranje i komunikaciju s građanima.
