Liburnija Regionalni liburnijski portal
Boca prvog pjenušca proizvedenog iz kastavske belice svečano je otvorena u Gradskoj vijećnici Grada Kastva.
Početkom 2017. godine u podrumu cijenjenog kastavskog vinara Dejana Rubeše napunjeno je prvih 180 boca, a bazno vino za pjenušac proizvedeno je od autohtonih sorti verdić, divjaka i jarbola. Novi pjenušac rezultat je suradnje Udruge prijatela ruž, grozja i vina Belica te Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ali i njihovog dugogodišnjeg rada na revitalizaciji autohtonih vinskih sorti Kastavštine.
Udruga Belica i zagrebački Agronomski fakultet posljednjih godinu dana provode projekt Gospodarska evaluacija autohtonih sorti Kastavštine s ciljem njihove revitalizacije, uz stručno vodstvo prof. dr. Edija Maletića, a uz podršku Primorsko-goranske županije, Grada Kastva i Općine Matulji. Cilj projekta bio je evaluacijom autohtonih sorti mejsko belo, divjaka, jarbola i verdić pridonijeti preporuci za njihov uzgoj na većim površinama. U okviru projekta ispitane su sorte u raznim tipovima vina, kao što su mirno vino iz redovite berbe od sorti koje su u sastavu belice, ali i pjenušavog vina.
Obitelj Dejana Rubeše ima dugu tradiciju proizvodnje vina koja seže još u 19. stoljeće, a proizvodnju prvog autohtonog pjenušca od vinskih sorti Kastavštine ocijenio je krunom rada cijele obitelji.
– Moj vinograd nalazi se u okolici Kastva, a ondje su prvi kultivirani nasadi svake sorte belice, mejskog belog, verdića i divjake, ponaosob. Do svega ovoga ne bi bilo moguće doći bez velikog poticaja prof. Maletića, koji je u Kastav prvi put došao prije devet godina – rekao je Dejan Rubeša. Profesor Edi Maletić naglasio je da je zadnji projekt nastavak višegodišnjih istraživanja i dužih aktivnosti koje se na ovom području provode već desetak godina, a pohvalio je Primorsko-goransku županiju koja je podržala istraživački rad zagrebačkog Agronomskog fakulteta. U okviru istraživačkih aktivnosti pronađene su 23 autohtone sorte Hrvatskog primorja, koje su kolekcionirane na Krku, a rezultati rada objedinjeni su u monografiji, objavljenoj prošle godine.
– Sad smo krenuli u gospodarsku procjenu lokalnih autohtonih sorti. Male dostupne čestice i mali vinogradi na Kastavštini nisu razlog da se napuste stare autohtone sorte jer istraživanja pokazuju da te sorte itekako imaju potencijala za dobar rezultat u proizvodnji, što se zorno vidi i danas kad otvaramo prvi kastavski pjenušac.
Mnoge autohtone sorte posjeduju kvalitetu, samo tu kvalitetu treba na visokotehnološki način pretvoriti u dobar proizvod, a taj dobar proizvod treba potom dobro prezentirati svijetu. Takve sorte itekako mogu biti rentabilne, a svijet danas traži originalnost i autohtonost – objasnio je Edi Maletić.
Njegova suradnica prof. dr. Ana Jeromel pojasnila je proces proizvodnje pjenušavog vina od belice. U baznom vinu, čija je alkoholna fermentacija odrađena u podrumu obitelji Rubeša u Kastvu, sorta verdić sudjelovala je sa 60 posto udjela, a po 20 posto udjela imali su jarbola i divjaka. Bazno vino potom je pretočeno i prebačeno u Zagreb na Agronomski fakultet, gdje je dovršen postupak proizvodnje. Već prva ispitivanja pristiglog baznog vina pokazala su da je dobiven odličan kemijski sastav za proizvodnju pjenušca od ovih autohtonih sorti.
