Liburnija Regionalni liburnijski portal
Poštanski ured na riječkom Korzu više ne postoji. U zgradi u kojoj je nekad bio danas rade još samo šalteri Hrvatske poštanske banke. Pitanje je što će novi vlasnik učiniti s vrijednim zidnim mozaicima čiji je autor Edo Murtić?
Nećete se više nalaziti sa znancima na riječkom Korzu pred poštom, jer je u zgradi historicističkog oblikovanja, koja je izvorno izgrađena za potrebe pošte još 1887. godine, prekinut kontinuitet. Poštanski ured je iseljen na novu adresu, a u prizemlju zgrade sada su otvoreni tek šalteri Hrvatske poštanske banke.
Tijekom adaptacije prizemlja te zgrade 1969. godine, prema rješenju arhitekta Sergija Kambera, promijenjeno je izvorno uređenje interijera, a “…uvođenjem organskih formi svodova završno obrađenih grubom žbukom negiraju izvorne arhitektonske i prostorne karakteristike prizemlja. Međutim, vrijednost novonastalom arhitektonskom prostoru daju jedino mozaici slikara Ede Murtića prilagođeni novoj arhitektonskoj artikulaciji”, piše u priopćenju što nam je stiglo iz Konzervatorskog ureda u Rijeci kao odgovor na pitanje što će biti s vrijednim mozaicima.
“Zbog nesporne vrijednosti mozaika Ede Murtića ovaj Konzervatorski odjel pokrenuo je postupak njihove valorizacije i upisa u Registar kulturnih dobara RH donošenjem Rješenja o preventivnoj zaštiti. Mozaici će u svakom slučaju biti očuvani u svojoj cjelovitosti, međutim stav ovog Odjela i Gradskih službi je da mozaici i dalje, unatoč promjeni namjene, trebaju ostati očuvani in situ te da u javnom prostoru prizemlja zgrade i dalje ostanu dostupni građanima”, potpisala je u priopćenju dr. Biserka Dumbović Bilušić pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Zanimljivo, na internetu je dostupan projekt Udruge za suvremene umjetničke prakse iz Zagreba Slobodne veze – Motel Trogir, a riječ je o inicijativi za očuvanje tih istih mozaika. U svom javnom pismu konzervatorima podsjećaju da su ugledni povjesničari umjetnosti, Boris Vižintin i Radmila Matejčić, odmah po završetku radova prepoznali: “…izvanrednu kulturnu vrijednost projekta uređenja centralne pošte pripisujući mu već tada spomenička svojstva kao jednog od rijetko cjelovito osmišljenih primjeraka kasnomodernističkog dizajna interijera javnih prostora i primijenjene umjetnosti velikog mjerila u Rijeci.”
