Liburnija Regionalni liburnijski portal
Za obnovu broda Galeb i barokne palače Upravne zgrade nekadašnje riječke šećerane, danas dijela tzv. kompleksa “Benčić”, Gradu Rijeci je na natječaju bespovratno odobreno gotovo 69 milijuna kuna iz fondova Europske unije.
Brod Galeb Grad Rijeka kupio je na javnoj dražbi i to zbog činjenice da je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, ali i brod zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku.
Naime, brod Galeb je temeljem rješenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske 10. listopada 2006. godine proglašen kulturnim dobrom.
Koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da muzejski postav bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama što će ujedno i oživjeti ovaj brod. Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod Galeb i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti. Intervencija dizajnera i kustosa u ovim prostorijama bit će usmjerena na prezentiranje i očuvanje simbolične vrijednosti koju brod ima.
Osim brodske infrastrukture stalni postav oplemenit će izložbe usmjerene na prikaz dinamične povijesti broda Galeb i grada Rijeke. Projektom je predviđeno da brod ostane privezan u riječkoj luci i da se svojim bogatim sadržajima uklopi u kulturno-umjetnička strujanja u gradu Rijeci. Predviđa se niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, video projekcije i drugi sadržaji koje će provoditi riječke kulturne institucije. Provedbom projekta, brod će postati značajna turistička atrakcija kulturnog predznaka čime će oplemeniti ponudu grada Rijeke u vidu kulturnog turizma. Otvaranje broda kao novog kulturno-turističkog sadržaja obogatiti će lokalni gospodarski sektor i time potaknuti otvaranje novih radnih mjesta u sektoru kulture.
Veliki salon
Brod Galeb vrijedna je i nezaobilazna tekovina tehničke (brodograđevno-industrijske) baštine. Povijesna uloga broda, uvjetovana znatnom dinamikom izmjena vlasnika i funkcije broda, doprinijet će osvješćivanju javnosti o važnosti ovog plovila. Zanimljiv već kao brodograđevno dobro i obogaćen muzejskim postavom koji ističe njegovu prošlost vrijednu spomena, brod će postati jedinstven primjer prezentacije kulturne baštine u tehničkom, kulturnom i povijesno-političkom smislu te će time bitno oplemeniti vrijednost lokalne i nacionalne baštine.
Projektom pretvorbe broda u brod/muzej zadržava se brod kao takav u cijelosti te se uglavnom zadržava i osnovni karakter prostora.
Dakle, ideja je Galeb transformirati brod u muzej koji će posjetiteljima nuditi priču o režimu i vremenu kojeg i danas simbolizira i to ne samo u kontekstu bivše Jugoslavije već bitno šire, ali i priču o povijesti pomorstva budući da je Galeb izuzetno zanimljiv i u tom smislu. Uz to, Galeb će imati i smještajni te ugostiteljski dio, no u bitno manjem obimu u odnosu na muzejski dio. Naime, planirano je da muzejski i javni zauzme približno 4000 četvornih metara broda, a smještajni i ugostiteljski tek 1000 četvornih metara.
Brod će biti muzej koji će, tematizirajući vlastitu povijest, bez idolopoklonstva progovoriti o svim režimima kroz koje je Rijeka prošla.
Program muzeja podudarat će s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 “Doba moći”, koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke. Galeb će biti smješten uz Molo longo.
Veći dio paluba broda bit će javni prostori za građane, neovisno o samom ulasku u muzej, a u sklopu broda namjeravaju se urediti i prostori koje će koristiti riječke udruge. Ugostiteljski i smještajni dio će se davati u koncesiju.
Muzej će voditi Muzej grada Rijeke, a na stalnom postavu radi nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Silleto EMYA (The European Museum of the Year Award/Europski muzej godine) za Gradski muzej Vukovar te nagrade Izložbe hrvatskog dizajna 1516 Hrvatskog dizajnerskog društva za Muzej Sinjske alke u kategoriji prostorne i grafičke intervencije i sistemi.
Soba za odmor
Budući da se radi o kulturnom dobru, Konzervatorski odjel u Rijeci tražio je da se određeni prostori ostave u izvornom stanju, uz nužnu rekonstrukciju i restauraciju prema arhivskoj dokumentaciji, uz dozvolu da se u zaštićene unutrašnje i vanjske prostore postave neinvazivni elementi koji će opisivati funkciju i povijest broda.
Fundus muzeja činit će sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Posjetitelji koji su za života boravili i radili na brodu moći će ostaviti videozapis svojih iskustava, pokloniti dokumentaciju i eksponate.
Postav će sadržavati brojne interaktivne sadržaje i pitalice, a otvorenim palubama se vraća stari sjaj obnovom drvenog poda izrađenog od tikovine, rasvjete i tende, uz suvremene muzeološke dodatke.
Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe osobe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke – pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.
Posjetitelji će moći razgledati najluksuznije rezidencijalne dijelove, u potpunosti restaurirane, kao što su Titov i Jovankin apartman, zajednički salon, apartmani za goste, glavni salon, blagovaonica i veliki salon za goste, garderoba i spavaonice. Na brodu su planirani i interaktivni sadržaji pa će se tako u bivšoj blagovaonici za uzvanike projicirati večera nekad poznatih osoba koje su boravile na brodu.
Brod Galeb ima dugu povijest i preuređenje u muzej bi mu bila četvrta namjena. Brod je izgrađen i porinut 1938. u brodogradilištu Ansaldo, u Genovi u Italiji, prvotno mu je ime “Ramb III” i funkcionirao je kao transportni brod. Početkom Drugog svjetskog rata pretvoren je u ratni brod, prvo kao prateća krstarica. Nakon kapitulacije Italije 1943. brod su preuzeli Nijemci, dali mu ime “Kiebitz” i ugradili mu šine za izbacivanje mina. “Kiebitz” je tijekom 1944. postavio više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu, a potopljen je 5. studenog 1944. u riječkoj luci, u savezničkom bombardiranju, odakle ga je 1947. godine izvukla splitska tvrtka “Brodospas”. Nakon obnove u pulskom brodogradilištu “Uljanik”, uvršten je u sastav mornarice kao Školski brod Galeb, koji je od 1953. postao Titova ploveća rezidencija. Raspored prostorija i oprema prilagođeni su toj namjeni.
