Početna - IZDVOJENO - Tko će vladati? Danas počinju službene konzultacije
karamarko-petrov-milanovic
foto:RTL

Tko će vladati? Danas počinju službene konzultacije

Predsjednici Kolindi Grabar Kitarović na Pantovčaku su uručili konačne službene rezultate izbora, a u četvrtak počinju konzultacije s parlamentarnim strankama o mandataru.

Cijeli proces sad je u rukama predsjednice države. Ona odlučuje tko će dobiti priliku sastaviti buduću vladu, ali i saziva prvu sjednicu Sabora. Kad je u pitanju dodjela mandata, rok u kojem predsjednica treba odlučiti o budućemu mandataru nije određen, pa se taj posao može otezati. Na pitanje koliko krugova razgovora s parlamentarnim strankama se očekuje glasnogovornik Ureda predsjednice Luka Đurić kratko je poručio: “Počet ćemo s prvim krugom pa ćemo vidjeti”, piše 24 sata.

Šansa onome tko u Saboru ‘skupi’ 76 ruku

No Ustav je jasan u tome kome se daje mandat. Predsjednica povjerava mandat za sastavljanje Vlade onome tko na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje većine svih zastupnika. To znači da šansu za sastavljanje Vlade ima onaj tko u Saboru ima 76 zastupničkih ruku. Ustavni stručnjaci slažu se da bi bilo kakva druga odluka Hrvatsku odvela u ustavnu krizu.

No niti jednim propisom nije jasno navedeno na koji način se utvrđuje kako se dokazuje većina. Bivši predsjednik Stjepan Mesić uveo je 2007. godine praksu dostavljanja potpisa, a očekuje se da će se ta praksa nastaviti. S Pantovčaka su ranije najavili da će se predsjednica u tome držati Ustava.

Najgori slučaj: Na novu Vladu čekamo do veljače 2016.

Proces formiranja Vlade mogao bi potrajati malo dulje, a u najgorem slučaju do veljače 2016. Prevaga u tome hoće li buduću vladu sastaviti koalicija Hrvatska raste, koju predvodi Zoran Milanović, ili Domoljubna koalicija, koju vodi Tomislav Karamarko, ovisi o izabranim zastupnicima Mosta. I lijevi i desni blok nadaju se da će Most odlučiti unutar ustavnog roka. Veći koalicijski potencijal za sada ima Zoran Milanović, ali bez zastupnika Mosta nemaju dovoljno ruku i neće uspjeti formirati Vladu. U HDZ-u na pitanje ima li Domoljubna koalicija dovoljno potpisa i jesu li ih skupili više od 59 odgovaraju da će se to vidjeti kad ih donesu. Mostovci su ranije najavili kako će nakon provedenih razgovora o reformama na Iblerovu trgu i Trgu žrtava fašizma analizirati pismena očitovanja lijevih i desnih koji se slažu s predloženim reformama Mosta.

Most će odluku donijeti za dva ili tri tjedna

U Mostu su ranije priznali da im neće biti lako, ali da će preuzeti odgovornost. Odluku bi trebali donijeti za dva ili tri tjedna. Ustav propisuje da se prvo zasjedanje Sabora održava najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.

Konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. U javnosti su se pojavile dileme da mora prvo zasjedanje biti i konstituirajuće te što ako se na prvoj sjednici ne pojavi većina zastupnika.

Prva sjednica u Saboru bit će i prvi test za buduću većinu

Stručnjaci se slažu da će prva saborska sjednica biti prvi test za buduću većinu. Do izbora predsjednika Sabora sjednicom privremeno predsjeda i vodi je predsjednik iz prethodnog saziva, što je u ovom slučaju Josip Leko. Poslovnikom Sabora propisano je da u slučaju njegove spriječenosti palicu preuzima najstariji nazočni zastupnik. Privremeni predsjedatelj do izbora predsjednika Sabora ima sva prava i dužnosti predsjednika Sabora.

Tri scenarija za ispunjavanje ustavne norme

Ako do ustavnog roka ne završe pregovori Mosta sa SDP-om i HDZ-om, postoje tri izgledna scenarija da se ispuni ustavna norma o konstituiranju Sabora iako oni nisu nigdje propisani.

Iako se svi nadaju da će Sabor biti konstituiran u roku, u slučaju da prvi pokušaj propadne, moguće je da predsjednica države, nakon dodatnih konzultacija sa svim klubovima zastupnika, sazove novu sjednicu Sabora.

Drugi scenarij je da predsjedavajući ne zaključi konstituirajuću sjednicu nego da najavi njezin nastavak za osam, deset ili petnaest dana, dok se ne postigne dogovor. Iako bi to bio presedan što se tiče konstituiranja Sabora, takvoj praksi svjedočili smo na lokalnim razinama, gdje skupštine nisu konstituirali iz prve nego su prvu sjednicu nakon nekog vremena nastavljali.

Postoji i treća mogućnost, a to je da se na prvoj sjednici izabere “kompromisni” predsjednik dok se ne postigne dogovor, no ta je opcija najmanje izgledna.

Neće biti ustavne krize?

Iako su se posljednjih dana mogle čuti teze da bi, u slučaju da se ne formira Sabor u Ustavom propisanom roku, zemlja ušla u stanje ustavne krize te da bi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u što kraćem roku morala raspisati nove prijevremene izbore, stručnjaci s kojima smo razgovarali s tim se ne slažu. Osim predsjednika Sabora na konstituirajućoj sjednici bira se i Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Do sada je pravilo bilo da su se do konstituirajuće sjednice Sabora vladajući i oporbeni političari dogovorili o podjeli saborskih najviših dužnosti na način da bi opozicija dobila jedno ili dva potpredsjednička mjesta, a vladajuća većina funkciju šefa Sabora te dva ili tri potpredsjednika.

Saborskim poslovnikom je određeno da parlament ima od dva do pet potpredsjednika, a to ovisi o dogovoru. Praksa je bila i da na prvoj sjednici zastupnici najviše dužnosti u parlamentu potvrde jednoglasno. Može birati i potpredsjednike Sabora, tajnika Sabora i tajnika sjednice Sabora, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove te druga radna tijela. Stručnjaci s kojima smo razgovarali napominju da su razgovori o reformama na kojima inzistira Most prije nego što donese konačnu odluku legitimni u demokratskim procesima, pojedini smatraju da u svemu tome ima dosta glume. I dok se za političare posao nastavlja, on je gotov za Državno izborno povjerenstvo.

DIP se ne priprema za nove izbore, ali…

Na pitanje priprema li se DIP možda za nove izbore, što se kao neslužbena mogućnost u slučaju da se tri političke snage ne dogovore, Hrvatin je rekao:

– Mi ne, ali ako bude trebalo, vidjeli ste da smo u vrlo kratkom roku organizirali ove izbore, tako da, ako bude trebalo, bit ćemo spremni – rekao je.

Smatra da cijeli proces utvrđivanja konačnih službenih rezultata parlamentarnih izbora nije trajao predugo što se, kaže, lako može provjeriti.

Raspodjela novca u Mostu ovisi o međusobnom sporazumu 

Na pitanje kako će se raspodjeljivati novac za predizbornu kampanju na koji Most nezavisnih lista ima pravo temeljem rezultata izbora, Hrvatin je objasnio kako je Most na izbore izašao registriran kao stranka, jer je to jedini način da na izborima sudjeluju.

– Oni će kao lista, odnosno skupina koalicijskih partnera, kako ih god nazvali, dobiti ono što im po zakonu pripada. O njihovu međusobnom sporazumu ovisit će distribucija tog novca – ustvrdio je Hrvatin.

Most se raspada nakon objave kome se priklanjaju?

A iako je bilo planirano da se pregovori stručnih timova Mosta te SDP-a i HDZ-a nastave danas, to je otpalo, i to, kako nam je pojašnjeno, zbog dolaska potpredsjednika SAD-a. Iz Mosta su izvijestili da se pregovori nastavljaju u četvrtak, a teme kao i imena pregovarača objavit će naknadno.

No kako vrijeme odmiče, sve glasnije se nagađa i da će se Most, koji za sada djeluje jedinstven, raspasti prilikom odluke kome će se prikloniti, lijevom ili desnom bloku. Nakon što je izbačen iz Mosta, Drago Prgomet je osnovao svoju stranu, koja će djelovati unutar Mosta. U javnosti su se pojavila nagađanja da stranku planira osnovati i Ivan Lovrinović, no on je te teze odbacio.

Na pitanje zašto Most toliko odugovlači s odlukom o priklanjanju jednoj od opcija, primoštenski gradonačelnik Stipe Petrina je rekao:

– Stvari su sasvim jasne: 75 posto ljudi bi radije išlo s koalicijom Hrvatska raste, a Božo Petrov to ne smije, i zato još nema odluke. Stalno govori kako ga SDP i Zoran Milanović napadaju u medijima, a nitko osim njega to ne vidi – rekao je Petrina.

Ranije se pojavila i informacija da se Božo Petrov već dogovorio s Tomislavom Karamarkom, ali to su obje strane demantirale.

Zoki u boljoj poziciji

Zoran Milanović za sada može računati na 68 potpisa izabranih zastupnika. Za sastavljanje Vlade treba mu barem osam mostovaca. Milanović zasad nije tražio potporu dva Bandićeva zastupnika, no bude li mu nedostajalo ruku, može se očekivati da će se okrenuti i toj opciji.

Tomo također ima šansu

Tomislav Karamarko za sada može računati samo na 59 mandata, koliko je njegova koalicija dobila na proteklim izborima. Da bi sastavio Vladu, treba mu jedinstven Most. No dovoljno će mu biti i 15 njihovih zastupnika ako mu se priključe dva zastupnika iz Bandićeve stranke.

Službena procedura

1. Nije propisano u kojem roku mora odlučiti tko je budući mandatar. No kad povjeri mandat, počinju teći rokovi za sastavljanje Vlade.

2. Budući mandatar ima rok od 30 dana sastaviti Vladu. Ako to ne uspije, predsjednica mu može produljiti rok za najviše još 30 dana.

3. Ne uspije li ni iz drugog pokušaja sastaviti Vladu ili ona ne dobije povjerenje Sabora, predsjednica će povjeriti mandat drugome mandataru.

4. Ako Vlada ni iz trećeg pokušaja ne bude sastavljena, predsjednica imenuje privremenu nestranačku Vladu i raspisuje prijevremene izbore.

Sedam varijanti za sastavljanje nove Vlade

Prva varijanta: Zajednička vlada HDZ-a, Mosta i SDP-a. Gotovo nemoguće.

Druga varijanta: Hrvatska raste za sebe ‘veže’ IDS, Čačića, manjine, HDSSB i Bandića te ima 72 zastupnika. Onda mu se priklanja Drago Prgomet s još dvoje zastupnika HRID-a. U tom slučaju SDP-u nedostaje još jedan zastupnik Mosta za formiranje većine. Moguće i ostvarivo.

Treća varijanta: HDZ-u, odnosno Domoljubnoj koaliciji pridružuje se barem 17 zastupnika Mosta. Malo vjerojatno.

Četvrta varijanta: Osam manjinaca čekaju da vide tko će bez njih imati većinu i onda se toj većini pridružiti. Nije nemoguće.

Peta varijanta: Svojevrstan nastavak četvrte. Osim manjina, svoju bi poziciju mogli promijeniti i HDSSB i Milan Bandić. Također, nije nemoguća opcija.

Šesta varijanta: Domoljubna koalicija uspije uvjeriti HDSSB i Bandića da im se pridruže, te potom kreće na većinu zastupnika Mosta kako bi s njima složila većinu od barem 76 zastupnika. Otvorena opcija.

Sedma varijanta: S blok koalicije Hrvatska raste, IDS, Čačić, sve manjine, HDSSB, Bandić i troje iz HRID-a. To je 75 zastupnika. S druge strane blok Domoljubne koalicije i preostalih 16 mostovaca, što je opet 75 zastupnika. U tom slučaju, slobodan ostaje samo jedan zastupnik koji može odlučivati o svemu – Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida.Što reći na ovo?

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

2021. donosi smanjene turističke članarine

U cilju smanjivanja opterećenja poduzetnika u turizmu Vlada RH je nastavila smanjivati opterećenje za poduzetnike u turizmu pa će od ...