Početna - IZDVOJENO - Tomislav Karamarko: Hrvatska je u vrlo ozbiljnoj sigurnosnoj krizi, a kriva je Vlada
tomislav karamarko
web

Tomislav Karamarko: Hrvatska je u vrlo ozbiljnoj sigurnosnoj krizi, a kriva je Vlada

HDZ i Zaklada Konrad Adenauer u petak su u hotelu Westin potaknuli su raspravu na temu nacionalne sigurnosti kako bi stručnu i širu javnost upoznali s novim sigurnosnim izazovima s kojima se susreću Hrvatska i druge države te ponuditi moguće odgovore na njih. Konferenciju je otvorio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko koji se u kontekstu nacionalne sigurnosti osvrnuo na izbjegličku krizu.

Napomenuo je kako svijet, kao globalno selo ne može opstati bez međuovisnosti te da je Hrvatska toga svjesna, piše Direktno hr.
”Na tom smo tragu pristupili NATO-u i EU. No biti dijelom NATO-a i EU ne jamči apsolutnu sigurnost. Biti svjestan međuovisnosti ne znači imati slobodu prepustiti se događajima, odnosno ignorirati i izbjegavati odgovornost. Naprotiv, ta međuovisnost stvara i osjećaj obveze, kao i stvarnu obvezu međudjelovanja na dobrobit cjelokupne zajednice. Pritom smo svjesni da sve kreće od nas samih i daje briga o sebi prvi korak u brizi o ukupnom društvu. Odgovorna politika mora osim stvaranja preduvjeta za rast i razvoj ukupnog društva, djelotvorno i s pozornošću pratiti izazove i ugroze s kojima se društvo može suočiti”, istaknuo je Karamarko.
Podsjetio je kako su još svježa sjećanja na 90-te, na brutalnu vojnu agresiju, zlodjela počinjena u ime nekih promašenih politika te da Hrvatska još žali za poginulima. Dodao je kako još uvijek tražimo nestale, potražujemo otetu imovinu i kulturna dobra te još uvijek rješavamo pitanja granica.
”Sve je to ostavština jedne bestijalne agresije na Hrvatsku, na naš narod i na naše vrijednosti. današnje ugroze su u mnogočemu drugačije od onih kojima smo bili izloženi u počecima stvaranja svoje države. Svi smo više nego svjesni prijetnji koje sa sobom nose nezaposlenost, zaduženost i likvidnost, siromaštvo, korupcija i čitav niz drugih u svojoj osnovi primarno gospodarskih prijetnji. Treba imati na umu da je tanka granica između eskalacije gospodarskih neprilika i jačanja kriminalnih aktivnosti, a sve do mogućih etničkih nasilja i otvorenih međunacionalnih sukoba što može trajno ugroziti stabilnost država i društava. Zoran i jasan primjer gospodarskog utjecaja na sigurnost je Grčka, odnosno eskalacija nezadovoljstva i nasilja na ulicama grčkih gradova”, rekao je Karamarko.
Naglasio je kako se Hrvatska danas, kao dio EU, suočava sa sigurnosnim izazovima koji svoje izvorište imaju izvan naših granica. Neki najvećih od njih, dodao je predsjednik HDZ-a,  svakako su terorističke prijetnje ISIL-a kojima su direktno izloženi hrvatski državljani.
‘Vlada nije pristupila ozbiljno i organizirano’
”Ilegalni imigranti iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka i s tom migracijom povezani izazovi, ugroze koje proizlaze iz ukrajinske krize, energetska ovisnost posebice jednog dijela zemalja EU a dijelom i Hrvatske. Sukobi na sjeveru Afrike, Bliskom istoku, Iraku, Afganistanu još uvijek nisu riješeni  a doveli su do najveće izbjegličke krize nakon Drugog svjetskog rata. Europa je podijeljena, nejedinstvena i bez konkretnih rješenja. Dok jedni izbjegličku krizu doživljavaju kao prvorazredno humanitarno pitanje, za druge je to prvorazredno sigurnosno pitanje. S rastom broja izbjeglica, imigranata značajno raste i protuimigrantsko raspoloženje, pa se neke zemlje otvoreno protive prihvatu izbjeglica i migranata. Hrvatska se upravo suočava s prvim valom ulaska izbjeglica pri čemu nas Vlada uvjerava da smo spremni suočiti se s izbjegličkim kaosom. Da li je Hrvatska doista spremna prihvatiti toliki val izbjeglica? Zašto dopuštamo nekontrolirani ulazak velikog broja ljudi u Hrvatsku? Hoće li ovaj izbjeglički egzodus u konačnici destabilizirati čitavu Europu? Pitanja su to koja traže konkretne odgovore, ozbiljan, organiziran pristup a ne prazna obećanja onih koji nisu sposobni upravljati ovom teškom krizom”, kazao je Karamarko.
Šef najveće oporbene stranke istaknuo je kako se na primjeru nedjelovanja hrvatske Vlade vidi da je izostao taj ozbiljan i organizirani pristup kada smo u pitanju mi sami.
”Besposleno promatranje događaja u Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, nijemo promatranje gradnje ograda na mađarskoj granici. Zar zatvaranje te granice nije određivalo budući smjer kretanja unesrećenih ljudi? Ponadali smo se da je hrvatska Vlada dogovorila tranzit sa Slovenijom i drugim partnerima u EU. Slovenski premijer nas budi iz sna izjavivši kako hrvatski ministar unutarnjih poslova izgovara neistinu tvrdeći da je bilo što dogovoreno. Dakle, bez analitičkog pristupa događajima, bez anticipacije mogućih scenarija i bez ikakve diplomatske aktivnosti, doveli su Hrvatsku u vrlo ozbiljnu sigurnosnu situaciju.”, kazao je Karamarko.
Kritizirao je Vladu da nije osigurala da budemo tranzit kao i da se nije spremila za prihvat ovolikog broja ljudi. Ta neorganiziranost i ad hoc rješenja, dodao je pridonose nehumanosti kojoj su izloženi ti nesretni ljudi na svojoj kalvariji.

”I sada su zatvorene granice, noćas su zatvorene granice. Da ste to spomenuli prije 24 sata kao dio rješenja, bili biste proglašeni ksenofobima. I što sad? Postaje li Hrvatska sabirni centar i slijepo crijevo kretanja enormnog broja neusrećenih? Ali nekih s vrlo specifičnim namjerama. Što to znači za našu zemlju bremenitu gospodarskim i demografskim problemima? Možemo samo, nažalost, pesimistički pretpostavljati. Hrvatska, ali Europa u cjelini, moraju naći mehanizme kojima će odgovoriti na ovu izvanrednu situaciju. Ukoliko se ne pronađe rješenje hoće li biti prihvatljivo svim članicama EU mogao bit to biti početak kraja sna o slobodi kretanja na jedinstvenom europskom prostoru”, rekao je Karamarko.

Svi smo pozvani pokazati humanost u ovoj izbjegličkoj krizi, naglasio je Karamarko te ukazao na djelovanje po europskom načelu solidarnosti, ali uz obvezu zaštite i europske i nacionalne sigurnosti.

”Bez obzira na potencijalnu ranjivost Hrvatske zbog izloženosti svim tim oblicima ugroza, usudio bih se reći da se dugoročno jedna od najvećih ugroza kojoj je Hrvatska izložena pogleda se u vrlo negativnim demografskim kretanjima. Svakodnevno gledamo egzodus mladih visokoobrazovanih ljudi iz sela u grad, iz grada u svijet, egzodus čitavih obitelji koje bi trebale biti pokretač budućeg razvoja naše zemlje. Da se fugi niz godina suočavamo s fenomenom demografskog starenja i odumiranja hrvatske populacije, posljedice čega su vidljive ne samo u negativnom prirastu stanovništva već i u neodrživosti dugoročne gospodarske politike države. Stoga, ne osiguramo li još danas uvjete za dostojan život naših ljudi u svojoj domovini, sutra će biti kasno. Tada nam nikakva sigurnosna, gospodarska i neka druga strategija više neće biti potrebna. S druge strane izostanak odgovarajuće reakcije hrvatske vlade na svjetsku gospodarsku krizu produbila je fiskalne i monetarne slabosti blokirajući tako prostor za daljnji rast i razvoj gospodarstva a tim i za provedbu snažne nacionalne populacijske politike”, rekao je predsjednik HDZ-a.

Reforme su potrebne u govoto svim sektorima

U isto vrijeme dugotrajna gospodarska kriza utječe na smanjivanje sigurnosnih, poglavito obrambenih, kapaciteta, istaknuo je. Dodao je da to u uvjetima izloženosti širokom spektru konvencionalnih i novih oblika ugroza može imati dalekosežne sigurnosne posljedice ne samo za Hrvatsku, već i za cijelu EU.

”U takvim složenim i nepovoljnim uvjetima pojedinačni pristup sigurnosni pravi je luksuz, dok međudjelovanje, dijeljenje troškova, učinkovita alokacija resursa, odnosno kolektivna sigurnost postaju jedini logični izbor. Dame i gospoda, gdje je u svemu tome Hrvatska? Kakva je naša sigurnosna strategija? Koji su sto strateški ciljevi Hrvatskoj kao članici NATO-a i EU? Koje su ugroze s kojima se suočavamo i kako ćemo odgovoriti na iste? Odgovore na sva ova pitanja treba dati strategija nacionalne sigurnosti RH. Dokument koji je podloga za temeljne smjernice razvoja i društva, dokument koji nisu mijenjali – pazite – od 2002. godine. Usprkos činjenici da smo 2009. postali punopravna članica NATO-a, a 2013. punopravna članica EU”, rekao je Karamarko.

Naglasio je kako se radi o dokumentu koji ne može biti relevantna osnova za postavljanje ključnih nacionalnih interesa i shodno tome određivanje potrebitih potencijala za ostvarenje tih interesa.

”Ni u jednom trenutku ne smijemo zanemariti ili zaboraviti potencijalne prijetnje i izazove koji koliko god se danas čine beznačajnim, sutra mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju nacionalne sigurnosti,  pa i samoj opstojnosti RH. Više nego očito koliki je značaj definiranja dugoročnih smjernica razvoja našeg društva, smjernica kojima ćemo prepoznati i optimalno iskoristiti potencijale kojima raspolažemo vodeći računa ponavljam, o međuovisnosti i obvezi međudjelovanja s našim partnerima u NATO-u i EU. Nova strategija nacionalne sigurnosti mora biti usmjerena ka snažnoj integraciji svih elemenata sustava nacionalne sigurnosti kako bi se osigurali preduvjeti djelotvornog povezivanja svih ljudskih, infrastrukturnih, prirodnih, gospodarskih, sigurnosnih i inih potencijala u očuvanju suverenosti, samostalnosti, teritorijalne cjelovitosti te dugoročne ekonomske održivosti i prosperiteta lijepe naše Domovine”, kazao je Karamarko.

Zaključio je kako su Hrvatskoj potrebne reforme u gotovo svim sektorima. ”Reforma sektora nacionalne sigurnosti bit će odgovor na sve prijetnje i izazove s kojima se susrećemo danas. Siguran sam da ćemo i na današnjoj konferenciji, koju u ovom trenutku otvaram, čuti neke prijedloge odgovora na te izazove”, izrazio je nadu Karamarko.

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Najavljen Program 14. Dana antifašizma u Opatiji

Tema ovogodišnjih 14. Dana antifašizma u Opatiji (DAF) koji će se održati od 1. do 3. ožujka 2023. godine je ...