Početna - IZDVOJENO - U tijeku  Dani otvorenih vrata u KBC-ima velikih gradova
kbcrijeka
web

U tijeku  Dani otvorenih vrata u KBC-ima velikih gradova

U prvom tjednu rujna građani će u sklopu Dana otvorenih vrata, koji su novi dio Programa plus, u KBC-ovima i kliničkim bolnicama moći obaviti dodatne prve i dijagnostičke preglede u područjima neurologije, kardiologije, gastroenterologije i ginekologije, priopćilo je u ponedjeljak Ministarstvo zdravlja.

Pregledi će se obavljati u popodnevnim satima od 1. do 8. rujna u sedam kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica – KBC-ima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, te kliničkim bolnicama Merkur i Dubrava, a riječ je o dodatnim prvim pregledima i dijagnostičkim postupcima za koje nije potrebna prethodna priprema pacijenata, ali uz uputnicu, prenosi Hina.

Ministarstvo zdravlja ističe da zajedno s upravama bolnica i vodstvima odjela za navedena medicinska područja želi pacijentima omogućiti bolju dostupnost zdravstvenih usluga, koja je realizirana kroz dosadašnju uspješnu provedbu Programa plus u hrvatskim bolnicama.

Naši su liječnici, medicinske sestre, tehničari i nemedicinsko osoblje kroz provedbu Programa plus pokazali da su spremni učiniti mali pomak u organizaciji svoga rada, koji je našim pacijentima velik korak naprijed u dostupnosti zdravstvenih usluga. Na tome im se svima zahvaljujem i najavljujem Dane otvorenih vrata kao novi iskorak naših velikih kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica, hrvatskih centara medicinske izvrsnosti, poručio je ministar zdravlja Siniša Varga.

Od početka provedbe Programa plus u veljači ove godine klinički bolnički centri, kliničke i opće bolnice obradili su više od 107.000 dodatnih pacijenata, čime su osjetno smanjene liste čekanja za niz dijagnostičkih i terapijskih postupaka, ističe pomoćnik ministra zdravlja za stacionarnu zdravstvenu zaštitu i inspekcijske poslove Dragan Korolija-Marinić.

Ipak pojekt primabrojne kritike od strane oktora i medicinskog osoblja, HUBOL kritizira ministra Sinišu Vargu i projekt otvorenih vrata u bolnicama. S kojim argumentima, pojasnila je u razgovoru s Ivanom Tomić za Dnevnik Nove TV, Ivana Šmit, dopredsjednica HUBOL-a.

Vi tvrdite da će s ovim projektom nastati kaos – zbog čega?

Istaknula bih da je većina naših kolega za ovaj projekt saznala iz medija. Ono što je apsurd samog projekta je u principu da se očekivalo da za nekoliko dana nakon objave u medijima krene nešto za što se zdravstvena administracija definitivno nije dogovorila s izvršiteljima projekta, a to su sami liječnici.

Način na koji je projekt zamišljen zapravo stvara predispoziciju za kaos u hrvatskim bolnicama, samim svojim oblikom. Tražiti od ljudi, odnosno apelirati da se jave svojim liječnicima obiteljske medicine, da zatraže uputnice za kojekakve pretrage i preglede u bolnici, bez da ste prethodno dogovorili moduse načina obavljanja takvih usluga zapravo je nešto što predisponira kaos u sustavu.

Vama se naime u praksi može dogoditi da vam se na vratima bolnica i ustanova, pojavi 100 ljudi sa sličnim uputnicama, traži istu zdravstvenu uslugu, a vi nemate zapravo kriterij niti po kojem ćete ih posložiti i ako ste u mogućnosti taj dan obaviti možda desetak do 15 pregleda, odnosno zdravstvenih usluga, kojim zapravo kriterijem odabrati ljude, koji će taj dan biti pregledani? Kako preostalima reći da taj dan ne mogu dobiti uslugu?

Rekli ste da su vaši kolege revoltirani i da već danas razmišljaju o odlasku?

Pa puno ljudi otkad je Hrvatska u EU razmišlja o odlasku. Tome u prilog govore i podaci iz Hrvatske liječničke komore da je već 1.000 ljudi zatražilo dokumente za rad izvan Hrvatske i unutar EU. Ovakvim potezima nadležnog ministarstva, samo se na žalost dodaje ulje na vatru u već revoltiranim, premorenim i zapravo potplaćenim liječnicima, koji su svakim danom sve bliže odlasku iz Hrvatske.

HZZO i ministarstvo bolnice tretiraju kao ustanove koje bi trebale zarađivati, je li to moguće, a da ne bude na štetu pacijenata?

Hrvatska administracija unutar zdravstvenog sustava mora početi liječnike doživljavati kao partnere u kreiranju zdravstvenog sustava. S tim u vezi spomenula bih i nekakvo pametnije formiranje cijena zdravstvenih usluga, kako bi ustanove bile profitabilnije, a kvaliteta liječenja u hrvatskim bolnicama bi se ionako trebala mjeriti sustavom procjene kvalitete kroz agenciju za kvalitetu unutar Hrvatske, koja je formirana i koja zapravo dosta sporo radi. Znači zdravstvena usluga unutar Hrvatske je zapravo jako dobra i kvalitetna, tim više što su ljudi dobro zbrinuti, što su liste čekanja sve manje i manje, a nema praktički prigovora na kvalitetu zdravstvene usluge.

Mjerenje učinkovitosti liječnika za ministra Vargu je sjajan način uvođenja kriterija izvrsnosti – je li to provedivo u ovim uvjetima?

To je jako dobro pitanje, jer zapravo percipira ono što HUBOL promovira, a to je stvaranje vremensko-kadrovskih normativa kroz koje bi se definirao i rad liječnika, ali i procjenjivalo pojedinog liječnika unutar zdravstvenog sustava.

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Dujmić odgovorio na Kiriginove navode o minusima

Izgleda da je “fer gradonačelnik” još uvijek u izborima i nastavlja iznositi neistine na moj račun, sada izjavljujući da je ...