Liburnija Regionalni liburnijski portal
Otvorenje izložbe akademika Zlatka Kesera je u subotu, 3. ožujka 2018. godine u Umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“ u 12,00 sati.
Jedan od najistaknutijih suvremenih hrvatskih slikara, profesor slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti i akademik, sjajan pedagog i još bolji tumač bitka i spoznaje, umjetnik koji život i prirodu proučava precizno i sveoubuhvatno – sve je to Zlatko Keser.
Akademik Zlatko Keser rođen je 23. siječnja 1942. u Zagrebu a slikarstvo je diplomirao 1967. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Otona Postružnika. Od 1975. godine suradnik je Majstorske radionice akademika Krste Hegedušića. 1982. postaje profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu a potom redoviti član Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a.
Bavi se, uz slikarstvo, grafikom i zidnim slikarstvom, ilustriranjem knjiga i izradom vitraja, a radio je i u tehnici freske (freske u javnim prostorima u Koprivnici i Zagrebu).
Zlatko Keser umjetnik je maštovitih prizora u kojima se figuralne i organičke asocijacije prožimaju sa slobodnim kromatskim poljima i znakovima. Ističe se infantilnim rukopisom i odnjegovanom kolorističkom materijom neobičnih i žestokih kontrasta. U ciklusima crteža, često erotična sadržaja, bliži je nadrealizmu i art brutu. Radi raskošna ulja, buntovničke kolaže, frenetične crteže, šaroliku keramiku i osebujno fresko slikarstvo.
Zlatko Keser upravo mahnitom žestinom, divljeg i nezaustavljivog temperamenta, iznosi na površinu platna čitave nizove, spletove znakova, simbola i ikona svih religija, magija i mitova čovječanstva, definiranih njime samime. Njegova su Lica misli i osjećaji koji ključaju, koji se rasprskavaju u tijelu slikarstva s temperaturom višom od 40 stupnjeva i koji u svom eksplozivnom očaju, kaosu i kovitlacu grčevito postavljaju pitanja o neizrecivom i neprikazivom izvorištu neba i zemlje, o obuhvatnoj istini jednog jedinstvenog bitka, napisao je Zdenko Rus.
O izložbi – „STVARNOST NESTVARNOG“
Otkud nadiru ove crte i boje u Keserove slike? Ovo pitanje otvara stvaralaštvo Zlatka Kesera onim tajanstvenim prostorima iz kojih se, ako možemo tako kazati, pojavljuju različiti oblici. Kad kažemo pojavljuju, to implicira njihovo postojanje i prije nego što ih je slikar vizualizirao u materijalnoj činjenici djela: u crti, u boji, u obliku. Dakle, i prije svojega postojanja u samoj tvari, Keserovi su oblici postajali i izvan, iznad i mimo same tvari, u drugoj i drukčijoj stvarnosti, u netvarnoj stvarnosti, to jest u metafizičkom i iracionalnom. U prilog Keserovu slikarskom postupku domećemo i tvrdnju Henria Focillona: „Kao što svaka tvar ima svoju obličnu sklonost (vocation formelle), tako i svaki oblik ima svoju tvarnu sklonost (vocationmaterielle), već ucrtanu u svoj unutarnji život.” Stoga i naše nastojanje, a u to nas uvjerava slikarevo djelo, pokazuje dobar smjer u iščitavanju Keserova stvaralaštva ukazivanjem na činjenicu da ono ima „svoj unutarnji život”, odnosno svoju duhovnu stvarnost, i da je upravo ta činjenica gradbena sastavnica Keserova stvaralaštva i njegovo ishodišno mjesto u kojemu nam je i tražiti njegov smisao, stvaralačke motive i izazove. Upravo bojom Keser oblikuje „unutarnji život” i, kao što nas upućuje citirani teoretičar, „u apstraktnom stvara konkretno, a u bestežinskom nešto što ima težinu”. Milan Bešlić
Izložba je otvorena sve do 25. ožujka 2018. godine, svakim danom od 10,00 do 17,00 sati. Ulaz je besplatan za sve posjetitelje!
