Ledena kiša koja je padala početkom veljače na području Gorskog kotara prouzročila je velike materijalne štete. Iako brojke nisu konačne, utvrđena šteta za sada iznosi 447 milijuna kuna, od čega na državne šume otpada 339 milujuna kuna, dok su privatne šume pretrpjele štete u iznosu od 72 milujuna kuna. Nije stradala samo šuma, i elektrodistribucijka mreža je pretrpjela gubitke od približno 27,3 milijuna kuna. Fzičke osobe su prijavile štete u visini od 2,6 milijuma kuna.
Rezultati procjena šteta još će stizati sa terena, sve dok se ne obuhvati cijelo stradalo područje, a daljnji je postupak prijava županijskim tijelima koja pak to potom prijavljuju tijelima u ministarstvima gospodarstva, poljoprivrede i šumarstva. To će zatim biti i podloga za potraživanje sredstava iz državnog proračuna, pa i za traženje pomoći iz EU fondova solidarnosti.
No upitno je da li ta pomoć biti dostatna, jer se neće uspjeti nadoknaditi cjelokupna šteta zbog općeg siromaštva, smatra gdin Knežević gradonačelnik Delnica.Sanacija šteta vezanih uz elektroopskrbu je već krenula.
I Slovenija sanira štete
»I kod njih su šume teško stradale, a jedan od načina saniranja šteta vezan je uz odluku slovenske vlade koja je osigurala sredstva za osposobljavanje 1.200 ljudi za rad s motorkom. Ti će ljudi, nakon tečaja od 80 sati obuke, biti spremni za rad na terenu kojim će pokušti uništenu drvnu masu obraditi tako da šteta ipak bude manja te da se te uništene količine šume ipak prodaju kao ogrjevno drvo, sirovina za pelete i slično. Mislim da bi to bilo moguće i kod nas tim više što ovdje veći broj ljudi zna raditi s motornim pilama i edukacija bi sigurno kod nekih bila brza, a njihovo privremeno zapošljavanje i rad na terenu korist bi, siguran sam, donijeli svima«, govori Knežević koji i ovu priliku koristi da bi još jednom naglasio potrebu posebnog zakonskog akta o planinskim područjima kakav je Gorski kotar.
Možda se i ovakav vid saniranja štete usvoji i u Republici Hrvatskoj i na taj način doprinese barem djelomično smanjeju ogromnih šteta nastalih zbog ćudljivosti prirode.