Početna - GOSPODARSTVO - Financijsko bogatstvo raste iako su mnogi građani prezaduženi
kune
web

Financijsko bogatstvo raste iako su mnogi građani prezaduženi

Da će hrvatsko gospodarstvo prvi put u sedam godina ostvariti rast, ali veoma skroman, dan nakon Europske komisije kroz svoju su prognozu iznijeli i članovi Misije Međunarodnog monetarnog fonda.

Kao prevagu za konačno izranjanje u ‘plus’ i u MMF-u ističu pozitivan utjecaj vanjskog okružja koje podupire izvoz i potrošnju, dok se ulaganja privatnog sektora nastavljaju smanjivati jer su, kažu, poduzeća opterećena visokim razinama duga. Poput kolega iz Vlade, i Boris Lalovac ovih dana ponavlja kako su pozitivni trendovi u gospodarstvu neupitni, a poput MMF-ovaca, ministar financija jedan od glavnih razloga što se gospodarstvo nije “dubinski preokrenulo” vidi u velikom dugu.

On, doduše, podjednako ističe dug građana i sektora tvrtki, a dojam je da je u svojim aktivnostima znatno posvećeniji problemu (pre)zaduženih građana. Dug građana i tvrtki, kaže ministar, iznosi čak 420 milijardi kuna ili oko 140 posto bruto domaćeg proizvoda, a sektor države nosi daljnjih 280 milijardi kuna duga. Isti dan, pak, središnja je banka objavila najnoviju statistiku o financijskim računima, tj. imovini i obvezama kućanstava, tvrtki i države. Financijsko “bogatstvo” građana (za razliku od npr. nekretnina koje čine veći dio njihove ukupne imovine) i lani je zabilježilo porast. Potkraj prošle godine vrijednost imovine bila je na nepunih 390 milijardi, što je 27 milijardi više nego godinu prije.

Istodobno, financijske su obveze građana, a to su dominantno krediti, smanjene za oko 800 milijuna, na ukupno 135,5 milijardi. Razlika financijske imovine i obveza kod stanovništva je, dakle, 254 milijarde kuna, dok je godinu prije njihova imovina premašivala obveze za 227 milijardi. Povećanju financijskog “bogatstva” kućanstava za 27 milijardi prilično su ravnomjerno pridonijele tri najznačajnije kategorije. Novac i depoziti povećani su za 8,6 milijardi, na ukupno 218,5 milijardi, imovina u dionicama i poslovnim udjelima (vlasništvo u d.o.o.-ima) porasla je za sa 63 na 71 milijardu, a ona u mirovinskoj štednji i osiguranjima sa 80 na 90 milijardi.

Naravno, statistika financijskih računa ne bavi se distribucijom financijske imovine i obveza, kao ni njihovom raspoloživošću pa je posve prirodno i što stanje financijskog bogatstva “na papiru” jako odudara od prevladavajuće percepcije građana u smislu rasta/pada blagostanja.

Izvor: Poslovni dnevnik

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Uskoro asfaltiranje prve dionice ceste u Žegotima

Dogovoreno je da će se završni sloj asfalta duž cijele dionice staviti odjednom što znači da će cesta biti zatvorena ...