Početna - IZDVOJENO - Kako se Ivo Josipović našao na vrhu političko-financijske moći
web

Kako se Ivo Josipović našao na vrhu političko-financijske moći

Zahvaljujući utjecaju Hrvatskog društva skladatelja, Pravnog fakulteta, SDP-a i naravno tome što je već petu godinu Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je došao na sam vrh neslužbenog spleta financijske i medijske moći te vlasti. Tome uvelike pridonose  poznate aktivnosti vezane s Markom Vojkovićem koji je vlasnik poduzeća Emporion, s njegovom sestrom Sandrom Vojković koja je na visokoj poziciji HRT-a, s Goranom Radmanom koji je ravnatelj te medijske kuće te s još nizom osoba koje su sve od reda na važnim pozicijama u ključnim državnim institucijama gdje se ubraja i Pravni fakultet gdje radi i Tatjana Josipović, njegova supruga.

Od svih tih veza i međusobnih odnosa i isprepletanja kao najzanimljiviji izdvaja se onaj s Markom Vojkovićem koji je osnivač i vlasnik poduzeća Emporiun. Emporion potpisuje prvi ugovor s Hrvatskim društvom skladatelja jos 1993., i ne bi tu bilo ništa čudno da ugovor nije potpisan bez ikakvog natječaja. Poduzeće Emporion u to je vrijeme bilo registrirano  za trgovinsku djelatnost ali od samog potpisivanja ugovora davala je usluge elektroničke obrade podataka ZAMP-u, za što je dobivala naknadu u visini 30% od naplaćenih ZAMP-ovih naknada. Ali naknade za autorska prava nisu odmah bile isplaćivane vlasnicima ( autorima ili izvođačima skladbi). U razdoblju 1999. do 2001. ZAMP je akumulirana sredstva putem zajmova davao posudbe različitim trgovačkim društvima, igrajući na taj način ulogu nekakve interne banke ili poluzatvorenog investicijskog fonda.

U to je vrijeme Ivo Josipović bio tajnik HDS ZAMP-a, a među prvima koji su od njih dobili zajam su Posmrtna pripomoć i štedionica Zlatica (banka Kovanica), koju je osnovala Posmrtna pripomoć, a čiji je član Nadzornog odbora u to vrijeme također bio Ivo Josipović. Oni koji su dobro znali šta se događa tvrdili su da je  preko HDS ZAMP-a u gospodarska društva iz grupe Posmrtna pripomoć  u razdoblju između 1999. i 2001. plasirano čak 45 milijuna kuna: 11 milijuna kuna dobila je tvrtka Sagena za kupnju Pilane Lučice iz Delnica, 14 milijuna dobilo je društvo Doseg iz Osijeka te 11 milijuna Bihemarkent. Zajmovi su vraćeni do 2005, ali navodno uz dobre provizije, a to  Ivo Josipović cijelo vrije­­­­­me opovrgava. Ističe se da je  tvrtka Sagena nakon posla sa ZAMP-om prenesena u vlasništvo tvrtke s Djevičanskih otoka, a javlja se i osnovana sumnja  na pranje novca u iznosu od 7,5 milijuna kuna,  a takva vrsta poslovanja nije na udaru pravnog sustava jedne pravne države.

1999. godine je počela istraga o Posmrtnoj pripomoći i malverzacijama oko ZAMP-a od strane Financijske policije no ona je zaustavljena dolaskom SDP-a na vlast 2000 godine, a godinu kasnije gasi se i Financijska policija. Ipak u tom kratkom vremenu koliko su istraživali Financijska policija je otkrila  nezakonite radnje poput davanje zajmova po vrlo povoljnim kamatama, dok su nepovoljni krediti uzimani za tekuću likvidnost. Istraga se pokreće opet 2007. godine, ovaj put po nalogu USKOK-a ali prema dostupnim saznanjima navodno ju je stopirao Sanaderov kadar Marijan Benko, tadašnji ravnatelj MUP-a, koji je prije dolaska na tu dužnost bio direktor Josipoviću bliske Posmrtne pripomoći.

O vezi Ive Josipovića i štedionici Zlatici već smo i pisali ali spomenimo opet jer je najveći dio izvučenih sredstava bio iznos od 516.886 kuna isplaćen na račun Ive Josipovića u Zlatici, od čega se više od 350.000 kuna odnosilo na njega, oko 150.000 kuna na suprugu mu Tatjanu Josipović, a na njegovu majku Milicu Josipović tek 483 američka dolara. Josipović je mogao ali  drugim štedišama je preostala samo isplata osigurane štednje preko Državne agencije za sanaciju banaka (DAB), koja im je po tadašnjim pravilima 1999. isplatila iznose do maksimalnih 100.000 kuna

U razdoblju od 1987. do 2000. godine Josipović je glavni tajnik Hrvatskoga društva skladatelja ali i po završetku toga on je ostao član predsjedništva HDS-a, a tako je bilo sve ok nije započela izborna kampanja 2009. godine pa tako mnogi zaključuju da je upravo on najutjecajnija osoba  HDS ZAMP-a. Od 2004.do 2008. uz Josipovića  članica predsjedništva HDS-a bila je  i Sanda Vojković, sestra Marka Vojnovića ali i bliska prijateljica i suradnica Ive Josipovića. Slučajnost ili ne u to vrijeme Emporion sklapa najunosniji ugovor  s HDS-om koji je bio samo prvi u nizu vrlo unosnih ugovora, temeljenih na zakonu o autorskim pravima iz 2003. godine.

Nije Sandra Vojković jedina u cijeloj priči koja je visoko pozicionirana na HRT-u, na čelnom je mjestu Glazbene produkcje HRT-a, tu je i Goran Radman, ravnatelj, a on je tijekom ove godine u više navrata pokušavao progurati novi ugovor s Hrvatskim društvom skladatelja težak 67,5 milijuna kuna, otvoreno zastupajući stav da je novi ugovor povoljniji od prethodnoga, zbog čega je došao i u otvoreni sukob s dijelom Nadzornog odbora koji nisu odobravali takve postupk, tražili su i očitovanje DORH-a ali proglašen je nenadležnim za taj slučaj.

Priča je završena tako da je zahvaljujući potpori natpolovične većine u Nadzornom odboru HRT-a, Miroslav Radman dobio potporu za potpisivanje ugovora teškog 67,5 milijuna kuna ali je to  izazvalo određene reakcije u Vladi Zorana Milanovića uz najavu izmjene Zakona o autorskim i srodnim pravima, koji je zahvaljujući zauzimanju Ive Josipovića 2003. godine usvojila Račanova vlada, a ostao je isti i kroz mandat Ive Sanadera i Jadranke Kosor ali do izmjene nije još došlo.

Kad se bolje pogleda financijski dio poslovanja ZAMP-a doazi se do podataka da je  2004. godine ZAMP prikupio 65 milijuna kuna, godinu dana kasnije pali su na 64 milijuna, a osjetan rast zabilježen je 2006. kada su skupili 73 milijuna kuna. Od tada prihodi ZAMP-a uglavnom rastu, a 2010. prihod je  100 milijuna kuna prvi put su imali 2010. godin. U 2011. skupili su 104 milijuna kuna, u 2012. ZAMP je dolazi do brojke od  103. milijuna kuna, dok 2013. donosi rekordera od  104,6 milijuna kuna. Sustav ZAMP-a osmislio je i uspostavio Ivo Josipović, a najviše prihode imaju od  od hotela, klubova, kafića i ostalih ugostitelja – čak 37.968.075,48 kuna, odnosno 36,31 posto od ukupnog iznosa. Drugi najveći izvor prihoda za ZAMP su televizijske postaje s 21,52 posto (22.502.687,03 kuna), a slijede radijske postaje s 15,18 posto (15.870.800,05 kuna). Kad se već spominjao HRT možemo ga spomenuti i tu i reći kako se godišnji prihodi iz ovog izvora kreću se oko 20-tak milijuna kuna od čega najveći dio plaća HTV.

Vratimo se na Josipovićeva prijatelja i vlasnika poduzeća Emporion, Marka Vojkovića, koji ima ugovor o suradnji sa ZAMP-om, na temelju kojega zarađuje veliku svotu novca. Ovo poduzeće  Ivo Josipović javno hvali da su njegov pravno-politički doprinos sređivanju hrvatskog društva ali i stalnim revizijama ugovora, znatno uvećala svoju dobit. ZAMP je Emporionu u 2004. platio 16,7 milijuna kuna, dok su se te uplate nakon toga znatno uvećale. Sudeći po godišnjim izvješćima HDS-a ukupna naplata autorskih prava u šestogodišnjem razdoblju 2005. – 2010. iznosila je 511 milijuna kuna, počevši sa 70 milijuna kuna 2005., preko 100 milijuna kuna 2010. godine, pa sve do 104,6 milijuna kuna najunosnije 2013. godine. Od toga oko 68 posto godišnje ide vlasnicima autorskih prava, a oko 25 posto, odnosno jedna četvrtina, su razni troškovi koje zahvaljujući Zakonu i ugovorima naplaćuje Vojkovićev Emporion, a koji su u šest godina iznosili nevjerojatnih 109,7 milijuna kuna. Ono što se ističe je to da je  Vojković u izvješćima vlastitih tvrtki naveo 111,5 milijuna kuna prihoda od HDS ZAMP-a u samo tri godine dok u isto vrijeme njegova tvrtka Emporion usluge, koja je od 2009. preuzela posao ubiranja poreza, izvještava da je 2009. i 2010. od HDS ZAMP-a naplatila po 34 milijuna kuna.No u izvještajima HDS-a stoje iznosi troškova od 24 i 25 milijuna kuna, što navodi na zaključak da barem jedna od dvije strane lažno prikazuje poslovne podatke. Financijska izvješća pokazuju da su poduzeća Marka Vojkovića u razdoblju od 2008. do 2010. godine od  od HDS-a uprihodile 111,5 milijuna kuna, a neto dobit koju su pritom ostvarile iznosila je čak 29 milijuna kuna. Upravo zbo zakona Ive Josipovića  Emporion je danas poslovni div koji je svoje poslovanje u međuvremenu proširio na turističko tržište, kao i na graditeljstvo i nekretnine. Vojkovićev Emporion danas također ima i velebnu zgradu s poslovnim prostorima koju iznajmljuje HDS ZAMP-u.

Kako sa ZAMP-om ima unosne poslove Emporion Marka Vojkovića danas ima  osam tvrtki kćeri: Emporion informatika, Emporion usluge, Emporion Integra  Emporion trgovina, Emporion Centar, a Vojković je  suvlasnik  i poduzeća Sagena iz 1999., a koja je radila sa, pogađate? ZAMP-om. Ako ste mislili da je to sve varate se, Vojković je vlasnik i poduzeća  Marcus, osnovanog 2001. godine, a iako nema ni jednog jedninog zaposlenog  2010. godinu završili su s minusomod samo 6 tisuća kuna. Svestran je Vojković, bavi se on i s ulagnjima, a ima i još poduzeća bez zaposlenih, to je  United Europe ulaganja koja je 2010. godinu završila s minusom od gotovo 1,5 milijuna kuna. Zaključak je ovaj, ako Vojkovićevo poduzeće ne radi ili bar ne surašuje sa ZAMP-om, crno mu se piše ili bar ima gubitak na kraju godine.

Čuli se za poduzeće  Adriatica.net? Osnovao ju je svojedobno Marko Vojković. Poduzeće je to koje je u samo šest godina svog postojanja imala  u svome vlasništvu agencije Atlas, ID Riva, Atlas Airtours, te slovenske turističke tvrtke Kompas, Odisej i Iliriku turizam. Procvat Adriatice.net počinje onog trenutka kada se u posao uključila famozna Hypo grupa s investicijskim kapitalom, a od tada počinju i zajednički poslovi pothvati Marka Vojkovića s EPH grupom Ninoslava-Nine Pavića. Adriatica. net pojavljuje se u  u kontroverznoj dokapitalizaciji Slobodne Dalmacije,kad je  Sanader dao list Ninoslavu Paviću i Ivici Todoriću. Istraga DORH-a u ovom slučaju traje od 2008. godine, na temelju prijave sindikalca Ozrena Matijaševića ali nikud ne odmiče već godinama. A spomenimo samo da su to poduzeće skupa spašavali  država, Ministarstvo turizma i Agrokor Ivice Todorića, a to spašavanje Adriatica.net-a bilo je i povod kaznenoj prijavi koju je nevladina “NGO No Corruption” iz Zagreba podnijela protiv čelnika Atlasa te Adriatica.net-a i Privredne banke Zagreb d.d.

Nije to sve, nisu Josipoviću  dovoljni ZAMP i HRT, sad je već i javnosti poznata činjenica da  Marko Vukelić, u to vrijeme jedini kandidat na natječaju za predsjednika Visokog Trgovačkog suda, nije dobio pozitivno mišljenje ministra pravosuđa Orsata Miljenića. Za predsjednika Visokog Trgovačkog Suda Vukelić je prvi put izabran 2009., dok dužnost suca na tom sudu obavlja od 2002. U javnosti je Vukelić, ipak, više bio zapažen po svom hobiju, pisanju autorskih pjesama za estradne zvijezde i članstvu u udruzi HDS ZAM, a zbog toga ga prati glas da je navodno godinama primao honorare od HDS ZAMP-a i donosio presude u korist te udruge, zbog čega je ocjena ministra pravosuđa bila negativna. Vukelića se sve otvorenije sumnjiči da je osim u korist ZAMP-a, kao član sudskog Vijeća i predsjednik suda u žalbenim postupcima, donosio odluke u korist nekih tvrtki koje se povezuje sa ZAMP-om.Na popisu sudskih odluka objavljenih na web stranicama VTS-a navodi se i Vukelićeva odluka iz 2005. u korist tvrtke “Veterinaria d.o.o.”, u sporu koji je protiv nje pokrenula Veterinarska stanica Korenica. Zanimljivo je da je vlasnik “Veterinarije” bio Igor Mlinar, dugogodišnji poslovni partner Marka Vojkovića. Mlinar, kojega u zagrebačkim krugovima nazivaju i “kurirom mafije, je inače korisnik već spominjanih ZAMP-ovih kredita, kao i tvrtka Doseg d.o.o. iz Osijeka kojoj je Vukelić dao za pravo u žalbenom postupku iz 2005. protiv tvrtke Viem&Co. d.o.o. iz Pazina.

Kad se spominje Pravni fakultet  prije određenog vremena u hrvatskim se medijima počeo pojavljivati neovisni pravni stručnjak Igor Gliha. Međutim, kad su se novinarski krugovi počeli raspitivati o neovisnom pravnom stručnjaku koji zastupa interese ACTA-e, ZAMP-a i Emporiona ispostavilo se da je riječ o osobi koja dijeli katedru s Tatjanom Josipović, inače suprugom Ive Josipovića, na Pravnom fakultetu.

Nema puno razlike ni s  Romanom Matanovac Vučković, znanstvenom suradnicom Ive Josipovića i bivšom zaposlenicom ZAMP-a, koja je u svojoj je biografiji dugo skrivala podatak o radnom stažu u poduzeću Emporion d.d. u vlasništvu Josipovićevog prijatelja Marka Vojkovića. Nakon Emporina ona je  zaposlena u Hrvatskom društvu skladatelja, gdje je radila sve do 2003. godine kao savjetnik za pravna pitanja. Zanimljivo ja da Romana Matanovac Vučković iz HDS-ZAMP-a odlazi na Pravni fakultet, a nakon toga u Državni zavod za intelektualno vlasništvo, gdje obavlja niz odgovornih dužnosti: predsjednice žalbenog vijeća, zamjenice ravnatelja Zavoda i predsjednice Vijeća stručnjaka. Danas je  docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, i to na katedri Tatjane Josipović, supruge predsjednika Ive Josipovića.

Veza Marka Vojkovića s Mladenom Bajićempotječe oddolaska Ive Josipovića na vlast  2010. godine. Njegovi učestali telefonski kontakti s tadašnjim glavnim državnim odvjetnikom započinju 10. siječnja. 2011., kada, sudeći prema podacima u policijskom izvješću, kada naglo prestaju do tada učestali telefonski kontakti Mladena Bajića s Ninoslavom Pavićem i Mladenom Plešeom. Ta pauza trajala sve do početka ožujka i koincidira sa zahtjevima službenika USKOK-a (iz prosinca 2010.) da se ispita curenje tajnih podataka iz DORH-a i USKOK-a u Jutarnji list, čiji je glavni urednik bio Mladen Pleše, novinar čije se ime spominje i na popisu suradnika jugoslavenske tajne službe, kolokvijalno znane kao UDBA. Policijski istražitelji, kao i dobar dio poznavatelje ove materije došli su do zaključka kako je vrlo moguće da je ulogu posrednika u tim kontaktima u tom razdoblju na sebe preuzeo upravo Marko Vojković.  Marko Vojković u to vrijeme ostvarivao je i kontakte s Mirom Kovačićem, Josipovićevim suradnikom bliskim tadašnjoj premijerki i predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor, preko koga je navodno pokušavao realizirati tadašnja Josipovićeva nastojanja za destabilizacijom tadašnje vlade i provociranjem prijevremenih izbora na jeseni 2011. godine. Prema kasnijem priznanju Milorada Pupovca, Vojković ga je u više navrata nagovarao da izađe iz koalicije s HDZ-om Jadranke Kosor, kako bi se mogli isprovocirati prijevremeni izbori. Drugi razlog Vojkovićevih učestalih javljanja Pupovcu bio je pisanje srpskog tjednika “Novosti” o aferi ZAMP, što su Josipović i Vojković pod svaku cijenu željeli spriječiti.

Iz svega ovoga možemo zaključiti kako se Ivo Josipović i Marko Vojković poznaju i više nego dobro i da je Josipović nije govorio istinu kad je u vrijeme afere ZAMP  rekao da se poznaju površno i da on o Vojkovićevim poslovima ne zna ništa ali  podatak od 129 Vojkovićevih poziva na mobitel predsjednika države Ive Josipovića, 166 poziva na mobitel predstojnika Ureda predsjednika Republike Joška Klisovića, 61 poziv na telefonsku centralu na Pantovčaku, uz ostale vrste kontakata, govore suprotno i  pokazatelj su  kolika je  zapravo razina suradnje između Ive Josipovića i Marka Vojkovića. Uz poslovnu suradnju preko ZAMP-a i niza Vojkovićevih tvrtki, kao i djela medija, nedvojbeno je da je Marko Vojković imao i određenu političku poziciju u Josipovićevom timu.

 

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

(FOTO) Učenici Ugostiteljske škole Opatija priključili su se projektu volonterskog maratona mladih “72 sata bez kompromisa”

Vrijedni učenici Ugostiteljske škole Opatija priključili su se projektu volonterskog maratona mladih “72 sata bez kompromisa” u Rijeci. Učenici slastičari ...