Karamarko: Mi nećemo odustati od broja županija, voljeli bi vidjeti što je alternativa

Dok su započeli pregovori timova HDZ-a i Mosta u središnjici stranke, na Trgu žrtava fašizma, iz zgrade je izašao predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, vidno dobro raspoložen i spreman odgovarati na pitanja.

Novinari su pitali o vrlo aktualnoj temi, a to je smanjenje broja županija te je li spreman na to.

“Mi nećemo odustati od broja županija, voljeli bi vidjeti što je alternativa. Ako su regije, onda ne! Ako ukidamo županije, onda je bolje da ostanemo samo na gradovima i općinama. Zašto bi imali regije”, bio je kategoričan Karamarko.

Zato je na pitanje je li spreman na redifiniranje izbornih jedinica potvrdio kako o tome svakako mogu razgovarati.

“To je dobra stvar, o tome će ovi ljudi, stručnjaci, gore u zgradi i razgovarati”, rekao je Karamarko.

Isto tako, smatra dobrom odlukom smanjenje broja općina i to onih koje nisu samoodržive, a dodao je kako upravo oni tu činjenicu predlažu zadnje tri godine. Novinare je zanimalo što će učiniti ako uvjet iz Mosta bude smanjenje broja županija. Na to je vrlo spremno odgovorio.

“Morat će imati dobre argumente za to i što je alternativa tome”, rekao je Tomislav Karamarko.

Iznio je, kategorički, kako IDS-ov zahtjev da budu posebna regija nije dobar. Ocijenio je tu ideju avanturom za samo tri potpisa.

“Istarska županija, kao i sve ostale, imaju jednak status. Mi smo za decentralizaciju, pa čak i fiskalnu, ali samostalna regija – to ne! Pa kamo to vodi Hrvatsku?! Evo što je ovaj sve spreman dati za tri potpisa”, ponovio je Karamarko.

Podsjetio je novinare kako je Milanović najprije bio za ukidanje, tj. smanjenje broja županija, da bi prije dva do tri mjeseca bio za županije, a sad opet protiv.

“To nije dobro! Ovo je preozbiljan moment da bi se trgovalo”, smatra predsjednik HDZ-a.

Novinare je zanimalo koji su to argumenti koji bi ga uvjerili da smanji broj županija.

“Trebam ih čuti! Ako pričamo o županijama, možda ih trebamo redefinirati, u smislu da budu jeftinije i efikasnije i na način da bude manje zaposlenih. O svemu se tome može razgovarati. Pa ljudi, državni aparat je pretežak, opterećuje realni sektor i gospodarstvo, ali ništa se preko noći ne može sijeći! Možda će evolucija dovesti do toga, no postoji mogućnost spajanja županija, ali regija nikako. One nas vode u 19. stoljeće i podijelu Hrvatske”, naglasio je Karamarko.

A što je s ukidanjem zamjenika lokalnih čelnika?

“Pa naravno! Moramo racionalizirati čelnike, načelnike, gradonačelnike, tajnike, urede, pomoćnike, automobile”, rekao je Karamarko.

Izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim razgovorima i razmjenom ideja i programa. Na novinarsko pitanje može li komentirati uhićenje Mamića, bio je jasan.

“Ne bih to uopće komentirao, tek ću reći da ih kao donatora u našoj kampanji nije bilo. Neka pravna država radi svoj posao, svi moramo biti isti pred pravosuđem”, smatra Karamarko.

Bio je spreman odgovoriti na novinarsko pitanje kako komentira najavu Slovenije o vraćanju ekonomskih migranata.

“Čuo sam za to, od prvog momenta sam bio za to da u svakom trenutku moramo znati tko ulazi u našu zemlju, tko prolazi kroz našu zemlju. Humanitarni aspekt mora biti na najvišem nivou i moramo zaštititi te nesretne ljude koji bježe od rata. No, moramo znati što su ekonomski migranti, moramo znati i što su ovi koji imaju, blago rečeno, zločeste namjere”, izjavio je Karamarko.

Kad su mu novinari postavili pitanje što sada, ako se ovi ljudi iz Slovenije i zapadnih zemalja počnu vraćati u Hrvatsku, Karamarko je jasno odgovorio.

“Što to sada ne pitate premijera koji je dopustio da se stihijski ulazi u državu”, odrješit je bio Karamarko, “To je pitanje za njega – ‘A što sada premijeru?’, neka odgovori premijer još ovih nekoliko dana koliko on to još je”.

Zanimalo nas je i je li razgovarao s predstavnicima manjina o pridruživanju Domoljubnoj koaliciji.

“Da, razgovarao sam prije nekoliko dana s gospodinom Pupovcem i gospodinom Radinom. I ne bih previše o tome. Čuo sam već da neki kalkuliraju kako su manjinci potpisali za njih, što nije dobro, u budućnosti bi se manjinci trebali pridružiti onome tko formira Vladu. Tako da mogu zastupati interese svojih manjina. A ne ovako, da nacionalne manjine ‘a priori’ trpaju u jedan politički okvir. Zašto bi svi Srbi u Hrvatskoj podržavali lijevu opciju, zašto bi svi Talijani, Česi i Slovaci podržavali lijevu opciju ili desnu? Očito još igramo po starim pravilima”, zaključio je Karamarko.