Početna - IZDVOJENO - Na Korzu poklon Omišlja Rijeci
poklon omislja
web

Na Korzu poklon Omišlja Rijeci

18. listopada, na Dan kravate Omišalj se predstavio na Korzu svojom tradicionalnom feštom Stomorinom, koja uključuje vezivanje svilenih facola. Uz prigodnu gastroponudu te nastup sopaca i članova folklorne sekcije KUD-a “Ive Jurjević” iz Omišlja, u salonu Croata na Korzu izložene su ilustracije koje prikazuju Ženu i muškarca s rupcima (facolima) iz Omišlja.

Kravatu kao znak otmjenosti i samosvijesti nose stoljećima ljudi cijelog planeta. S obzirom da potječe od Hrvata, Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate. Od tada se Dan kravate slavi svake godine u Hrvatskoj, a sve više se prihvaća u drugim zemljama širom svijeta.

Na inicijativu neprofitne ustanove Academije Cravatice i Nikole Albaneža, povjesničara umjetnosti i voditelja projekta Muzej kravate – Academia Cravatica, proslava Dana kravate ove godine se održala u Rijeci.

Facol koji se pojavljuje na omišaljskoj nošnji (naravno ne samo na omišaljskoj) tumači se kao jedna od preteči kravate, što je potaknulo odgovorne iz Academije Cravatice da u suradnji s Općinom Omišalj, Turističkom zajednicom općine Omišalj, Gradom Rijekom i Turističkom zajednicom grada Rijeke, upravo na riječkom Korzu promoviraju priču o kravati.

Priča o kravati, njenoj povijesti i značenju nastavlja se kroz muzejski postav u salonu Croata, Korzo 3, gdje su su replike akvarela Nikole Arsenijevića, samoukog slikara koji je sredinom 19. stoljeća obilazio krajeve i bilježio ljude u narodnim nošnjama. Područje Kvarnera nije bilo izuzetak, te se na izloženim ilustracijama vide svojevrsne preteče kravata, u ovome kraju poznate kao facoli.

Riječanima je na Korzu prezentirana fešta Stomorina , što je pučki naziv za svetkovinu koja se slavi 15. kolovoza, a u Omišlju podrazumijeva i narodne običaje vezane uz Župnu crkvu posvećenoj Majci Božjoj (XII. st.) kao i sam blagdan. Stomorina (negdje Stomorica) potječe od latinskog sancta Maria (Sta. Maria). Od davnine se u Omišlju blagdan slavio tako da bi “mladići i divojke” još za mraka, u ranim jutarnjim satima potajice počeli ukrašavati omišaljsku placu – djevojke su nosile ranije prikupljene svilene marame (facole), a mladići voće te su naizmjence na konopce vezivali marame i voće. Konopci se potom učvršćuju na četiri strane place, a u sjecište se veže “bandira”, stijeg ukrašen svilenim trakama i maramama, sa šiljcima na vrhu na koji se stavljaju sjajne kugle. Prema narodnoj predaji čitav taj ures predstavlja Majku Božju (bandira) i anđele (facoli). Danas je to turistička atrakcija koja okupi nekoliko stotina ljudi nakon čega slijedi velika fešta.

 

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Najavljen Program 14. Dana antifašizma u Opatiji

Tema ovogodišnjih 14. Dana antifašizma u Opatiji (DAF) koji će se održati od 1. do 3. ožujka 2023. godine je ...