Opatija na visokom četvrtom mjestu u Hrvatskoj po visini proračunskih prihoda

Opatija je po portalu koji prati jedinice lokalne samouprave na visokom četvrtom mjestu u Hrvatskoj po visini proračunskih prihoda je Opatija – 9.679 kuna po stanovniku.

Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić komentira kako ostvareni prihodi s jedne strane ukazuju na nastavak pozitivnih trendova u protekle dvije godine. Također, to ukazuje i da je Proračun za 2016. bio realno planiran, što je rezultat opreznijeg pristupa planiranju proračuna kao i kontinuiranog rada na naplati proračunskih prihoda.

Dujmić posebno ističe povećanje prihoda od poreza i prireza na dohodak za 6,49 posto u odnosu na 2015. godinu, što ukazuje na povećanje ostvarenog dohotka građana Opatije. Nadalje, porez na promet nekretnina bio je viši za 21,9 posto, što govori o oporavku tržišta nekretnina.
Povećani su i prihodi od poreza na potrošnju, što ukazuje na povećanje prometa u ugostiteljskim objektima, dok je povećanje prihoda od poreza na kuće za odmor rezultat kontinuiranog rada gradskih službi na utvrđivanju i naplati.

Uspješno vođenje Grada rezultiralo povećanjem prihoda za stanovništvo Opatije

Pored toga, treba istaknuti da Grad drugim mjerama utječe na ostvarenje prihoda proračuna. Primjerice, jedna od mjera je umanjenje zakupnine na zakup gradskih prostora za sve obveznike koji redovito podmiruju svoje obveze. Ta mjera je prvenstveno bila usmjerena poduzetnicima, ali je doprinijela znatno boljoj naplati prihoda od zakupa’, ističe Dujmić i zaključuje kako su ovako dobri rezultati pokazatelj da se gospodarske i socijalne prilike u Gradu Opatiji kreću na bolje, čemu je i sam Grad doprinio svojim kapitalnim ulaganjima i raznim poticajnim mjerama usmjerenim na zapošljavanje i razvoj poduzetništva.

‘Na žalost, Grad kod ostvarenja prihoda u velikoj mjeri ovisi o zakonodavnom okviru koji se proteklih godina mnogo mijenjao, najčešće na štetu JLS. Posljednje izmjene poreznih propisa i provedba porezne reforme imat će negativan učinak na proračunske prihode u 2017. godini kroz smanjenje prihoda od poreza i prireza na dohodak kao i poreza na tvrtku, a od poreza na nekretnine kao mogućeg izvora za više proračunske prihode se u međuvremenu odustalo’, zaključuje Dujmić.