Početna - IZDVOJENO - Pčelarska udruga “Učka” o važnosti pčela povodom Svjetskog dana pčela

Pčelarska udruga “Učka” o važnosti pčela povodom Svjetskog dana pčela

Povodom Svjetskog dana pčela iz Pčelarske udruge “Učka” napisali su zanimljiv tekst o važnosti pčela i pčelara. Tekst prenosimo u cijelosti :

“U svrhu osvješćivanja javnosti o značenju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva, Ujedinjeni narodi su 2017. godine, na inicijativu Republike Slovenije, 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela.
Osim skretanja pozornosti na značenje pčela i divljih oprašivača, svjetskim danom pčela želi se zajedničkim naporima država doprinijeti njihovoj zaštiti i rješavanju problema vezanim uz pčele na lokalnoj, međunarodnoj i globalnoj razini.
VAŽNOST PČELA ZA ČOVJEČANSTVO
Znanstvenik Albert Einstein je izjavio: „Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života“.
Pčele su nam neophodne za oprašivanje. Svega 10 % biljaka oprašuje se vjetrom, dok većinu oprašuju oprašivači. Pčele su zaslužne za oprašivanje oko 70 % usjeva kojim se čovječanstvo hrani. Osim za hranu, oprašuju i druge biljke koje se koriste za proizvodnju biogoriva, vlakna, lijekova, stočne hrane, građevinskog materijala i drugo.
UGROŽENOST PČELA
Studije Ujedinjenih naroda i Svjetskog saveza za zaštitu prirode ukazuju na smanjivanje populacije pčela, ali i drugih oprašivača.
U proteklih 30 godina broj oprašivača u Europi smanjio se za tri četvrtine. Tome pridonose brojni čimbenici koji su posljedica ljudskih aktivnosti, primjerice intenzivna poljoprivreda, široko i prekomjerno korištenje pesticida te onečišćenje.
Pored ljudskih aktivnosti pčele ugrožavaju i štetočine i bolesti.
Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća s azijske pčele na našu pčelu prešao je nametnik varroa. To je grinja veličine glave pribadače koja siše krv pčelama i uništava pčelinje leglo. Ako pčelari tog nametnika ne suzbijaju preventivno i pravovremeno, u vrlo kratkom roku varroa uništi cijelu pčelinju zajednicu. Zato danas više gotovo da nema medonosne pčele koja slobodno živi u prirodi.
BEZ PČELA NEMA ŽIVOTA, A BEZ PČELARA NEMA PČELA
Zbog prije navedenog neophodno je da se ljudi bave pčelarstvom i da budu educirani kako bi pčele uopće postojale.
U Hrvatskoj su pčelari uglavnom starije osobe koje sve teže obavljaju teške fizičke poslove pčelarstva pa smanjuju broj pčelinjih zajednica o kojima brinu. Nažalost, njihovim „nestankom“ često nestaje i briga o njihovim zajednicama. Mladi ljudi teško donose odluku da se bave pčelarstvom, a ako i uđu u pčelarstvo, ubrzo shvate da to nije ekonomsko isplativa djelatnost te od istog brzo odustaju.
Mnogo je problema u svijetu pčelarstva. Problemi s pčelinjim bolestima, problemi trovanja pčela zbog prekomjerne upotrebe pesticida i insekticida, problemi uzrokovani lošim vremenskim uvjetima za vrijeme pčelinje paše zadnjih godina, problemi s nelojalnom konkurencijom jeftinih pčelinjih proizvoda iz uvoza upitne kvalitete, problemi sa poticajima u pčelarstvu i drugi.
KAKO MOGU POMOĆI PČELAMA I PČELARIMA

  1. Ako imam uvjete i volje razmislit ću da se počnem baviti pčelarstvom i javiti se u pčelarsku udrugu na mom području.
  2. U koliko izrađujem bazen moram biti svjestan da će pčele doći na vodu iz bazena ako isti nije pravilno održavan (p-h vrijednost i kloriranje vode). U pravilno održavan bazen, pčele ne idu.
  3. Shvaćam da pčele nisu prijetnja i opasnost te se ne bunim protiv pčelara koji drži košnice u mojoj blizini već godinama. Sretan sam da imam oprašivače u blizini.
  4. U svrhu ukrašavanja, na balkonima, terasama i u vrtu sijem i sadim medonosne biljke.
  5. Zalažem se za očuvanje cvjetnih livada s većom raznolikošću biljaka na kojima također mogu posijati medonosne biljke.
  6. Izbjegavam košnje za vrijeme najvećeg cvjetanja biljaka, a travu kosim u večernjim satima.
  7. Pčelarima omogućujem privremen ili stalan smještaj pčelinjaka na poljoprivrednim površinama. Time će pčele imati odgovarajuću pašu, a naše bilje bit će oprašeno i donosit će bogatije plodove.
  8. Ukoliko je već potrebno prskanje biljaka, o istom unaprijed obavijestim pčelara koji drži pčele u susjedstvu, te koristim pesticide koji nisu štetni za pčele. Prskanje biljaka obavljam kada nema vjetra, te rano ujutro ili kasno navečer kada se pčele već povuku u košnice.
  9. Osvješćujem sebe, djecu i mlade ljude o značenju pčela.
  10. Med i druge pčelinje proizvode kupujem kod lokalnog pčelara.
  11. Moralno podržavam pčelare i sudjelujem u događajima koji podržavaju brigu za pčele.”

Tekst : Rešid Selimović, Pčelarska udruga Učka

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

117 stipendista Grada Opatije u tekućoj školskoj/akademskoj godini

Grad Opatija će u tekućoj školskoj/akademskoj godini imati čak 117 stipendista. Temeljem pristiglih prijava odobreno je 45 učeničkih stipendija, 61 studentska stipendija, ...