Liburnija Regionalni liburnijski portal
Da smo jedna od zemalja s paprenim porezima nije ništa novo, pa ne treba čuditi što je Hrvatska po poreznom opterećenju rada teže ruke nego Švedska, uostalom, nije to samo tako što se plaća tiče, tako je i po porezu na dodanu vrijednost, piše Slobodna Dalmacija.
I tu smo među rekorderima. Jedini u Europskoj uniji koji masnije oporezuju svoje građane PDV-om od Hrvatske, Švedske i Danske jesu Mađari: njihova je opća stopa 27 posto. Mađari od nas imaju i “masniju” međustopu od čak 18 posto, dok su Šveđani blaži od nas, njihova je međustopa 12, a naša 13 posto.
Česte promjene
Istraživanje KPMG-a, svjetske tvrtke za reviziju, porezno i financijsko savjetovanje, pod nazivom “Individual Income Tax and Social Security Rate 2012.” pokazalo je da hrvatske škare na dohotke iznose 46,3 posto, a u njih ulaze porezi na dohodak kojeg Hrvati plaćaju po stopama od 12, 25 i 40 posto, prirezi i doprinosi na plaće.
Ispred nas su stopom opterećenja dohodaka samo Belgija i Grčka, a sve ostale države u EU-u blaže su prema dohocima svojih građana, pa zapadna Europa ima najveće prosječne stope poreza od 46,1 posto, kažu u KPMG-u, a istočna Europa prosječne stope od 16,7 posto.
Ono što je u Hrvatskoj još problem je to što su porezne promjene česte pa se neko poslovanje i ne može planirati, a na to godinama upozoravaju poslodavci. Posljednji put je oporezivanje dohodaka promijenjeno u ožujku 2012. i premda je tada osobni odbitak odnosno neoporezivi egzistencijalni minimum povećan s 1800 na 2200 kuna, istovremeno su porezni razredi promijenjeni nepovoljnije za sve s neto plaćama iznad 4400 kuna kojima je porezna obveza porasla, dok su oni s plaćama iznad 8900 kuna upali u sloj bogataša jer ih kači 40 posto poreza na dohodak.
Iako mnogima lijepo zvuči to što netko s velikom plaćom plaća veći porez, to je ponešto i kontraproduktivno. Primjerice, osoba koja primi 5500 kuna neto plaće svog poslodavca ukupno s tom plaćom košta 9097 kuna: neto plaću i još 3597 kuna doprinosa i poreza.
Više proračunu nego radniku
Na buštu od 10.000 kuna poslodavac mora ukupno uplatiti još 8682 kuna poreza i doprinosa, a ako želi nekom isplatiti 20.000 kuna državi mora na tu plaću uplatiti još 24.396 kuna poreza i doprinosa. U stvari, od poslodavca koji isplaćuje neto plaću od 20.000 kuna, više zaradi država nego zaposleni kojem sjeda ta plaća.
Da su nam samo plaće visoko oporezivane nekako bi se i moglo živjeti, no kad čovjek kupuje bilo što, od mesa preko cipela do automobila, kad plaća telefonski ili račun za struju, na sve to mora platiti i PDV koji je, prema analizi domaćih stručnjaka s Instituta za javne financije, među rekordnim u EU-u.
Prosječna opća stopa PDV-a u zemljama EU-a je 21,5 posto, a u Hrvatskoj je kao i u Švedskoj i Danskoj 25 posto, dok Mađari plaćaju PDV po 27 posto. U Luksemburgu je PDV 15 posto, u Njemačkoj 19 posto, u Francuskoj 19,6 posto u Austriji, Bugarskoj, Estoniji i Slovačkoj je 20 posto, Španjolskoj, Češkoj, Belgiji i Nizozemskoj 21, u Italiji i Sloveniji 22 posto…
Dodajmo tome da je u susjednoj BiH opća stopa PDV-a 17 posto, a u Srbiji je 20 posto. Stoga je jasno da nam život nije skup. Preskup je, a našem poreznom opterećenju i jadima nikako nije kraj. Očekujemo još i porez na sve nekretnine u zemlji, na kamate na štednju i bankama i kapitalne dobitke, oporezivanje i jedne kune dobitaka na igrama na sreću, piše Slobodna Dalmacija.
