Liburnija Regionalni liburnijski portal
Riječko Gradsko vijeće usvojilo je Izvješće gradonačelnika o radu za razdoblje siječanj-lipanj 2016. godine i rebalans proračuna Grada Rijeke te odluku da se krene s uređenjem Pavlinskog trga. Puno bure izazvala je rasprava o produženju funkcije v.d. intendanta Marinu Blaževiću do 1. prosinca, kako bi Kazalište moglo funkcionirati, dok se ne donese rješenje Upravnog suda ili ustroji nova Vlada.
Izvješće gradonačelnika o radu za razdoblje siječanj-lipanj 2016.
Govoreći o postignutim rezultatma u prvi šest mjeseci, gradonačelnik je naglasio kako želi istaknuti nekoliko ključnih postignuća. Prije svega, činjenicu da je nakon nekoliko godina opsežnih priprema i kvalitetnog rada, Grad Rijeka, u konkurenciji devet hrvatskih gradova pobijedio u odabiru za Europsku prijestolnicu kulture 2020., što je velika čast i obaveza, jer je to prvi put da će neki hrvatski grad biti prijestolnica kulture, a ta godina se ujedno poklapa s predsjedanjem Hrvatske Europskom unijom. Drugo važno postignuće je strateški dokument razvoja Urbane aglomeracija Rijeka i izrada opsežne Prijave za Poziv za odabir područja za provedbu mehanizma ITU odnosno provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja, koja je 13. svibnja predana Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Svakoj urbanoj aglomeracijiji nemijenjen je određeni dio sredstava za one djelatnosti i projekte koji će biti interesa za sve članice. Sada očekujemo rezultat tog poziva. Da nije bilo priče s Tehničkom vladom to bi već bilo riješeno. Prijavnica Urbane aglomeracije Rijeka zadovoljila kriterije prihvatljivosti prijavitelja i prijave, čime je zadovoljen preduvjet da se kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja povuče između 40 do 50 milijuna eura nepovratnih sredstava, koja će se utrošiti na području Rijeke i ostalih članica UAR.
Treća stvar koju je gradonačelnik također naglasio je pregled slike riječkog poduzetništva, koji pokazuje drugačije stanje od onog koje se pokazuje u dnevno-političke svrhe. “Osim što je rastao broj zaposlenih, rasli su i prihodi u odnosu na 2014. g. za 12% i iznose ukupno 18, 3 milijarde kuna. Velik rast prihoda bilježi se od prodaje u inozemstvu, a riječ je o 4 milijarde kuna ili 21% više nego u 2014. Zabilježen je i rast i od prihoda od prodaje u zemlji za 8 % te rast dobiti poduzetnika. Sve to ukazuje na oporavak riječkog gospodarstva kojim dominiraju mali poduzetnici, koji imaju 53% zaposlenih a ostvaruju 43% prihoda”, kazao je gradonačelnik,
Rebalans kojim se proračun Grada Rijeke povećava za 33.398.000 kuna
Vijećnici su većinom glasova prihvatili prijedlog prvih izmjena i dopuna Proračuna Grada Rijeke za 2016. godinu i izmjene projekcija za 2017. i 2018. godinu, kao i izmjene Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Rijeke za 2016. godinu. Kako je pojasnio gradonačelnik Vojko Obersnel, povećanje prihoda poslovanja od poreza i prireza na dohodak, prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi, komunalnog doprinosa i komunalne naknade omogućilo je povećanje proračuna Grada Rijeke za 33.398.000 kuna odnosno za 3,7% u odnosu na početni proračun.
Rasprava koja se oko te točke vodila, svela se na kritike upućene gradonačelniku koje se ponavljaju svaki put kada se donose temeljni dokumenti, poput Proračuna ili Rebalansa, pri čemu su vijećnici oporbe naglašavali kako ni ovaj put neće prihvatiti predloženi rebalans, jer se projekti koji se godinama najavljuju, ne realiziraju, a predložene brojke ne pokazuju stvarno stanje gradskog proračuna.
Vijećnici Hrvatske narodne stranke, premda su koalicijski partner SDP-a, kazali su kako će prilikom glasovanja o rebalansu biti suzdržani, na što im je gradonačelnik odgovorio kako pri izglasavanju temeljnih dokumenta biti suzdržan znači isto što i biti protiv. Usprkos tome, rebalans je nakon poduže rasprave usvojen većinom glasova.
Usvojene su i Izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2016. godinu, premda su se tijekom rasprave povremeno javljali i povišeni tonovi, za koje je zaslužan nezavisni vijećnik Hrvoje Burić, koji je govoreći o stanju u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, povezao glasovanje o povećanju sredstava za Kazalište sa sanacijom krova Dječje bolnice Kantrida, koju su prema njegovom navođenju, vijećnici svojedobno odbili, dok za Kazalište koje nikome ne podnosi izvješće o svom radu, bez problema daju novac, što je ocijenio sramotnim. Dobar dio rasprave i na ovoj se sjednici vodio se oko statusa Motornog broda Galeb.
