Početna - IZDVOJENO - Rijeka po zaduženosti drugi grad u Hrvatskoj
rijeka
Grad Rijeka

Rijeka po zaduženosti drugi grad u Hrvatskoj

Ukupni direktni dug županija, gradova i općina od 2002. do 2014. godine više se nego udvostručio –  s dvije milijarde kuna u 2002. godini porastao je na 4,5 milijardi kuna u 2014. i to uglavnom zbog kredita i zajmova, pokazuje analiza Instituta za javne financije (IJF). U novom newsletteru IJF-a s naslovom »Zaduženost županija, gradova i općina od 2012. do 2014. godine«, autorice Katarina Ott i Mihaela Bronić ističu kako su u strukturi duga vrijednosni papiri (obveznice) znatno manje zastupljeni od kredita i zajmova, te su primjerice 2014. iznosili tek oko 200 milijuna kuna, odnosno oko četiri posto ukupnog direktnog duga.

Direktni dug županije, grada ili općine predstavlja zbroj svih proračunskih manjkova (deficita) iz tekućeg i ranijih razdoblja financiranih kratkoročnim i dugoročnim zaduživanjem – kreditima, zajmovima i izdavanjem vrijednosnih papira. Osim direktnog, postoji i potencijalni dug koji čine jamstva koja su županije, gradovi i općine uglavnom izdali svojim trgovačkim društvima i ustanovama, napominje IJF. Podaci Instituta pokazuju i da je ukupni direktni dug županija, gradova i općina po stanovniku od 2002. do 2014. godine više nego udvostručen, s 480 na oko 1.000 kuna. U promatranom razdoblju najviše su se zaduživali gradovi, posebice Grad Zagreb, potom županije, a najmanje općine. Ukupni direktni dug gradova (bez Grada Zagreba) iznosio je 2014. godine oko 1,9 milijardi kuna, samog Grada Zagreba 1,5 milijardi kuna, županija oko 700 milijuna kuna, a općina oko 400 milijuna kuna, podaci su iz newslettera IJF-a.

Ako se pogleda tablica koju su autorice sastavile (od 2002. do 2014.), rang-lista najzaduženijih županija, dakle poredak po visini direktnog duga županija u 2014. izgleda ovako: u 2014. najveći direktni dug imala je Krapinsko-zagorska županija (116,5 milijuna kuna), potom Istarska sa 76,3 milijuna kuna duga, Požeško-slavonska sa 63,7 milijuna kuna, Sisačko-moslavačka 57,4 milijuna kuna, Bjelovarsko-bilogorska 55,6 milijuna kuna, Šibensko-kninska 49,5 milijuna kuna, dok je na sedmom mjestu Primorsko-goranska sa 48,1 milijuna kuna direktnog duga. Tek nešto manji dug ima Virovitičko-podravska županija (48 milijuna kuna), a slijedi Brodsko-posavska (27,49 mln kn) pa Varaždinska, i tako dalje. Najmanje su zadužene Ličko-senjska, svega 2,6 milijuna kuna, te Dubrovačko-neretvanska koja uopće nema dug.

Što se gradova tiče, prvi je dakle Zagreb sa 1,5 milijardi kuna duga, a odmah ga slijedi Rijeka sa 383,4 milijuna kuna duga, Split sa 140,5 milijuna kuna duga, Osijek 119,2 milijuna kuna duga, Dubrovnik 103,6 milijuna kuna duga, Zadar 98,9 milijuna kuna duga, Pula 69 milijuna kuna duga, Koprivnica 51,4 milijuna kuna duga, te Opatija sa 46 milijuna kuna itd.
Ako se gledaju općine i gradovi riječkog prstena, uz Rijeku, tu su još Grad Kastav sa 19,9 milijuna kuna duga, Viškovo sa 9,9 milijuna kuna duga, Čavle sa 8,4 milijuna kuna duga, Klana 5,2 milijuna kuna duga, Bakar 4,4 milijuna kuna duga, dok dugova uopće nemaju Jelenje i Kostrena.

Autorice navode i kako je u razdoblju od 2002. do 2014. godine prosječni direktni dug gradova činio gotovo polovicu, županija gotovo četvrtinu, a samog Grada Zagreba petinu ukupnog duga svih lokalnih jedinica, dok je prosječni udio duga općina daleko najmanji. Napominjući kako cilj članka nije analiza zaduženosti lokalnih jedinica, već se želi ponuditi sinteza podataka i ukazati gdje se ti podaci inače mogu naći, Ott i Bronić iznose nekoliko zanimljivosti vezanih za direktni dug 2014. godine.

Autorice navode da se čak 80 posto ukupnog direktnog duga svih županija (oko 570 milijuna kuna) odnosi na samo 10 od 20 županija, a samo jedna županija – Dubrovačko-neretvanska – nema direktnog duga, odnosno on je 2014. godine iznosio zanemarivih 3.630 kuna. Čak se 80 posto ukupnog direktnog duga svih gradova, izuzevši Grad Zagreb (oko 1,5 milijardi kuna) odnosi na samo 29 od 127 gradova. Iako je direktni dug Grada Zagreba jednak iznosu direktnog duga tih 29 najzaduženijih gradova, odnosno iznosi 1,5 milijardi kuna, u odnosu na njegove prihode taj dug nije posebice značajan, napominju autorice. Među zanimljivostima navode i kako 22 grada uopće nemaju direktnog duga, ili je manji od sto tisuća kuna. Podaci za općine pokazuju da se oko polovice ukupnog direktnog duga svih općina (oko 200 milijuna kuna) odnosi na samo 20 od 428 općina, da oko 60 posto općina (njih 264) uopće nema direktnog duga, ili je manji od sto tisuća kuna, a da najveći direktni dug po stanovniku (oko 10.000 kuna) ima općina Dugopolje.

Prosječni udio direktnog duga u prihodima poslovanja je 13 posto, ali postoje i općine kojima je taj udio veći i od 100 posto (Primorski Dolac, Dugopolje, Marijanci, Sveti Petar u Šumi, Kalinovac, Podravska Moslavina, Novo Virje), navodi se u publikaciji IJF-a.

Katarina Ott i Mihaela Bronić u uvodu svog članka napominju kako im je cilj upoznati građane s osnovnim podacima o zaduženosti lokalnih jedinica te njih i Ministarstvo financija potaknuti da te podatke redovito objavljuju na svojim službenim mrežnim stranicama.

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Najljepši Advent uz more

Uživajte uz prelijepe slike opatijskog Adventa, autora Davida Kurtija, Foto Luigi i Smiljana Prpića. Preuzeto s: opatija.hr