U sklopu Tjedna humanizma u HNK Ivana pl. Zajca najavljujemo dva događanja: otvoreni razgovor „Umjetnička zajednica i integracija izbjeglica“koji će se održati u četvrtak, 11. prosinca 2014. u 16 sati te promocija knjige “Humanizam za djecu” Nade Topić Peratović u petak, 12. prosinca 2014. u 17.30 sati, oba u foyeru Kazališta.
Razgovor „Umjetnička zajednica i integracija izbjeglica“ što ga organiziraju Centar za mirovne studije, Drugo more i HNK Ivana pl. Zajca, moderirat će Davor Mišković, a uvodna izlaganja održati će Oliver Frljić i Emina Bužinkić.
Potom će se otvoriti rasprava o odnosu umjetničke zajednice i mogućnostima integracije izbjeglica kroz umjetničko djelovanje na kojoj će sudjelovati 40-tak izbjeglica, tražitelja azila u Hrvatskoj, od kojih su neki i sudjelovali u umjetničkim projektima hrvatskih umjetnika.
Naime, hrvatsko društvo nije osobito senzibilizirano za integraciju izbjeglica što se pokazuje na formalnoj razini kroz procedure koje otežavaju status izbjeglica, pa do samog prihvaćanja u zajednicama u kojima se nalaze. Socijalne i kulturne razlike stratificiraju hrvatsko društvo na slojeve između kojih nema solidarnosti i razumijevanja. Izbjeglice iz udaljenih krajeva predstavljaju zaseban sloj stanovništva čija je socijalna distanca od drugih slojeva društva potencirana socio-kulturnim razlikama i nepostojanjem mreže socijalnih odnosa razvijenih po rodbinskim, teritorijalnim, profesionalnim vezama. U tom smislu njihova integracija u društvo je otežana i potreban je poseban angažman kako bi se stvorili uvjeti u kojima je moguća socijalna integracija.
Umjetnička produkcija jedna je od onih aktivnosti koja je načelno otvorena prema svim socijalnim skupina i koja može imati integrativnu i kohezivnu ulogu u društvu. No, to je tek načelna opaska i više govori o potencijalu nego o stvarnom stanju jer umjetnost, unatoč univerzalnim elementima, razvija jezik unutar određene zajednice i odnosi se prema toj zajednici, distrubuira se specifičnim kanalima koji postavljaju određene prepreke samom ulasku publike, od konvencija ponašanja i razumijevanja pa do jednostavnih komercijalnih mehanizama poput karata.
Dan kasnije, održat će se promocija knjige “Humanizam za djecu” Nade Topić Peratović, autorice i predsjednice nevladine udruge Centar za građansku hrabrost. Osim autorice, pravnice i feminističke aktivistkinje, o knjizi će govoriti: Marijana Bijelić, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i sekularna feministkinja; Branimir Pofuk, bivši teolog i ugledni kolumnist Večernjeg lista te dr. sc. Brigita Miloš, profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci.Dijelove iz knjige čitat će Tanja Smoje, glumica HNK Ivana pl. Zajca, a moderirat će dr.sc. Nebojša Zelić, profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
“Humanizam za djecu” prva je humanistička knjiga za djecu u Hrvatskoj. Njome se djecu na njima primjeren način upoznaje s humanističkom misli, potiče na sumnju, shodno tome na istraživanje i kritičko propitivanje postojećeg, ohrabrujući djecu da imaju povjerenje u vlastiti razum. Djecu se upoznaje s borbom i naslijeđem boraca za ljudska prava čime im se razvija osjećaj suosjećanja i solidarnosti za potrebe i prava drugih, posebice obespravljenih članova društva. Ona potiče suživot u različitosti – prihvaćanjem drugih iako drugačijih.
Ova knjiga služi upravo osnaživanju svih nas “drugačijih” – zbog čega osim sekularnih i humanističkih vrijednosti sadrži i taj “drugačiji”, ali ništa manje vrijedan, pogled na svijet te feminističke i ljudskopravaške vrijednosti, pa čak i pomalo otvara osjetljivo područje kulture odgovornosti i suočavanja s nedavnom prošlošću.
Knjiga sadrži i deset savjeta za bolji i pravedniji život koji se temelje na humanističkim vrijednostima. Savjeti se temelje na dosadašnjem ljudskom znanju, istraživanjima, ljudskim iskustvima. U tim savjetima djeca mogu naći odgovore na pitanja koja im se postavljaju kroz život. To nisu pravila, norme, zapovjedi, to nije nešto što se od djece traži da bespogovorno prihvaćaju, dapače, djecu se potiče da ih također kritički preispitaju.
Knjiga je za sada prevedena na engleski, njemački i talijanski, a zbog velikog interesa prevodi ju se na arapski i ruski jezik.