Liburnija Regionalni liburnijski portal
Vikend iza nas Žejane i njegovih nešto više od stotinjak stanovnika proslavili su dan svog jezika kroz osmo izdanje manifestacije Zija de žejanska limba ili Dan žejanskog jezika.
Manifestacija posvećena žejanskom jeziku, organizirana u sklopu projekta Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika, započela je radionicom za djecu polaznike Dječje jezične igraonice na žejanskom jeziku »Žejančići« koju je vodila autorica projekta dr. sc. Zvjezdana Vrzić i voditeljica igraonice Adrijana Gabriš. Potom je dr. sc. Gašper Mithans iz Znanstveno-istraživačkog centra Univerze na Primorskem iz Kopra predstavio međunarodni projekt »Burnt in memories/Palež u sjećanjima«, a na kraju žejanskog programa prikazan je kratki dokumentarni film »An kovačije la Pepo/U Josipovoj kovačnici« koji je predstavio autor Robert Doričić iz Udruge »Žejane«.
Što se sve radi kako bi se očuvao žejanski jezik, koliko ima izvornih govornika žejanskog jezika u selu na rubu matuljske općine čiji je broj stanovnika proteklih godina počeo blago rasti, otkrio je jedan od inicijatora ove žejanske priče Robert Doričić.
– Žejanski jezik govori svega četvrtina stanovnika u selu – to su jedini izvorni govornici. Ako uzmemo u obzir da selo ima 120 stanovnika, to znači da žejanski govori 30-ak ljudi, odnosno jedan školski razred. Ono što je zabrinjavajuće je da najmlađi govornici imaju više od 50 godina. U sklopu ovog projekta koji se odvija već devet godina, a sami dani posvećeni žejanskom jeziku odvijaju se osmi put, nastojimo osvijestiti važnost postojanja jezika, a onda i načina na koji bi se on mogao zaštititi, odnosno sačuvati.
Na tome tragu već treću godinu funkcionira projekt Dječja igraonica »Žejančići« gdje izvorna govornica Adrijana Gabriš s djecom, nedjeljom unutar dva školska sata, uči djecu žejanskom jeziku. Naravno da oni neće naučiti jezik kao kompetentni govornici, međutim osvijestit će njegovo postojanje. Izvorni govornici mogli bi dati svoj doprinos, odnosno generacije djedova i baka da sa svojim unucima kontinuirano govore žejanski.
U tom slučaju jezik bi mogao opstati kao govoreći, a ne samo kao jezik nekih prigoda. Kažem prigoda jer se žejanski jezik čuva kroz rad Folklornog društva »Žejanski zvončari« i sekciju Žejanski kantaduri, gdje oni pjevajući na žejanskom jeziku osvještavaju postojanje, odnosno promoviraju materinji jezik – kazao je Doričić te potvrdio da Žejane neće ostati puste i jezik zaboravljen jer je u posljednjih nekoliko godina prisutan trend povratka.
– Broj stanovnika Žejana posljednjih godina počeo je blago rasti. Veseli jer su to mlade obitelji koje ovdje kupuju nekretnine ili su to druge-treće generacije nekadašnjih Žejanaca koji se vraćaju u selu, a osim toga postoje i »vikend Žejanci« koji imaju svoje vikendice pa na neki način sudjeluju u životu sela što posebno dolazi do izražaja u vrijeme karnevala. Zato se nadamo da će ovakav način učenja jezika koji djeca prihvaćaju na najljepši mogući način – neizravno uče jezik kroz igru, crtež i pjesmu, biti i dalje dobro prihvaćen – rekao je Doričić.
Prikazan dokumentarni film jedna je od aktivnosti unutar projekta Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika. Videom je dokumentiran zanat koji izumire, a priča se odvija na žejanskom jeziku. Time se dobiva dvostruku vrijednost dokumentaraca, kaže Doričić.
– Ovo je jedan u nizu filmova koje smo dosad snimili i objavili na našim mrežnim stranicima. Kroz dosadašnje filmove smo prikazali kako se priprema palenta kumpirica, kako se kuha kupus, kako se pripremaju kombasice – rekao je Doričić.
