Liburnija Regionalni liburnijski portal
Rast broja pacijenata na listama čekanja nije toliko dramatičan kako stoji u evidenciji HZZO-a, barem što se riječke bolnice tiče, tvrde u upravi KBC-a Rijeka. Prema podacima s Nacionalne liste čekanja, vrijeme čekanja na ultrazvuk srca u riječkom se KBC-u u odnosu na listopad prošle godine utrostručio, sa 34 na 98 dana, dok u upravi riječke bolnice navode da se na ovu pretragu danas ne čeka dulje od 75 dana. Razliku u podacima, koja ne mijenja činjenicu da liste čekanja u hrvatskim bolnicama neizbježno rastu, objašnjavaju dinamikom ažuriranja podataka u HZZO-ovoj evidenciji.
– Prema bolničkoj evidenciji, liste čekanja na pojedine zdravstvene usluge znatno su manje nego što je navedeno u medijima. Unatoč blagom rastu, KBC Rijeka je i dalje uvjerljivo najbolja bolnica u Hrvatskoj prema listama čekanja te se prvi pregledi i dalje obavljaju unutar 60 dana za većinu specijalnosti – kažu u upravi KBC-a Rijeka. U skupini dijagnostičkih pretraga najdulje se čeka na magnetsku rezonancu, 107 dana, te na UZV dojke, do 75 dana.
Hladni pogon
Ultrazvuk srca na koji se prošle jeseni gotovo i nije čekalo, bilježi, kažu, blagi rast lista čekanja na dva mjeseca, ali se svi hitni bolesnici, onkološki bolesnici i bolesnici za prijeoperativnu obradu primaju i ranije.
Ljeto je u pravilu vrijeme »hladnog pogona« kad se manje naručuje, polovina je zaposlenih na godišnjem odmoru i radi se samo prijepodne, pa bi od rujna protok pacijenata trebao biti brži.
– Sa željom da bolesnici ne budu zakinuti, a i u dogovoru s Ministarstvom zdravlja, godišnji odmori skraćeni su na najviše tri tjedna. Također, od rujna, po povratku kompletnog osoblja, planiramo ponovo uvesti rad u poslijepodnevnim smjenama te tako još dodatno smanjiti liste čekanja – najavljuje Larisa Prpić Massari, pomoćnica ravnatelja.
Privatna dijagnostika
U Udruzi za promicanje prava pacijenata smatraju da bi rad u drugoj smjeni trebao biti pravilo u svim bolnicama. Mnoge bolnice od toga su odustale nakon ukidanja Programa plus, što je dovelo do rasta lista čekanja.
– Pacijenti su imali veliki benefit kad su ambulante radile u popodnevnoj smjeni. Ako liječnici primarne zdravstvene zaštite mogu raditi u obje smjene, ne vidimo razloga zašto bi dijagnostički aparati u bolnicama i domovima zdravlja bili izvan upotrebe pola dana. To je stvar organizacije ustanova, a ona bi svakako mogla biti bolja i efikasnija s obzirom na iznimnu stručnost naših liječnika – komentira Jasna Karačić, predsjednica udruge.
Zbog dugih lista čekanja, dodaje, neki pacijenti uopće ne dočekaju pregled, a nekima »već s vrata ustanove kažu da su prvi slobodni termini tek nagodinu«, pa su prisiljeni plaćati privatnu dijagnostiku. Liste čekanja i dalje su nesređene, pacijenti se upisuju dvaput za istu pretragu, pa Karačić poziva na hitnu informatičku integraciju sustava.
– Nadamo se da će budući ministar zdravlja imati sluha za modernizaciju zdravstvenog sustava u pogledu efikasnosti, a ne samo za poskupljenja – zaključuje predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata.
I: Novi list
