Početna - IZDVOJENO - Svaki četvrti 15-godišnjak u Hrvatskoj je prirodoslovno nepismen
učenik
foto: peexels

Svaki četvrti 15-godišnjak u Hrvatskoj je prirodoslovno nepismen

Svaki četvrti 15-godišnjak u Hrvatskoj je prirodoslovno nepismen i nema osnovna prirodoslovna znanja i vještine potrebne za svakodnevan život. Posebno loše stoje obrtničke i industrijske škole, gdje je 60 posto učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti. I stanje s matematikom je zabrinjavajuće, matematički nam je nepismen svaki treći srednjoškolac, a u čitalačkoj pismenosti, s 20 posto nepismenih, za nijansu smo se popravili u proteklih 10 godina.

Rezultati su to OECD-ovog istraživanja PISA 2015, koje ne mjeri znanje učenika, nego njihovu sposobnost pronalaženja podataka, zaključivanja i primjene znanja i vještina. U tome i dalje vode dalekoistočne države Singapur, Japan i Tajvan, visoko kotiraju Estonija, Finska i Slovenija, dok su hrvatski učenici u svim područjima ispod prosjeka 72 ispitivane države, a u prirodoslovlju i matematici lošiji nego u prijašnja tri ciklusa.

Prema ocjeni Michelle Braš Roth, voditeljice PISA istraživanja za Hrvatsku, zabrinjava nizak postotak učenika koji u području prirodoslovlja postižu izvrsne rezultate. Takvih je u nas 0,4 posto, a u Singapuru 5,6 posto. »To nas mora zabrinuti jer težimo k većem broju učenika koji će razviti prirodoslovnu karijeru«, ocjenjuje Braš Roth. Zanimljiv je podatak da učenici shvaćaju da su prirodoslovni predmeti važni za njihovu budućnost, ali njih 87 posto u školi nikad ne sudjeluje u praktičnim pokusima, 75 posto nikad ne mora obrazlagati znanstvena pitanja, istraživati ili donositi zaključke.

– Škole možda nemaju opreme, vremena, a rezultat zbog toga izostaje – upozorava voditeljica PISA-e, te podsjeća da su rezultati ovog OECD-ovog istraživanja najbolji prediktor gospodarskog rasta neke države. PISA istraživanja služe unapređenju kurikuluma, postavljanju obrazovnih ciljeva, pokretanju reformi, a Hrvatska po tom pitanju nije, zaključuje, učinila ništa.

U području prirodoslovlja svake tri godine rezultat hrvatskih 15-godišnjaka pogoršava se za oko pet bodova. S 475 bodova na 37. smo mjestu ljestvice, dok je Slovenija s 513 bodova zauzela 13. mjesto. U rangu s Hrvatskom nalaze se Italija, Mađarska i Litva, a u samom dnu Kosovo, Alžir i Dominikanska Republika. U matematici smo sa 464 boda na 41. mjestu, što je za sedam bodova slabije u odnosu na 2012., a u čitalačkoj pismenosti nešto uspješniji, iako i dalje ispod prosjeka. Udio učenika koji nemaju osnove čitalačke pismenosti smanjio se s 21,5 posto u 2006. godini na 19,9 posto, a najvišu je razinu postiglo 5,9 posto učenika, u odnosu na 3,7 posto iz 2006. godine.

Trend pada obrazovnih rezultata bilježe i Island, Grčka i Slovačka, dok je značajan skok iz zasad nepoznatih razloga zabilježio Katar.

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Najavljen Program 14. Dana antifašizma u Opatiji

Tema ovogodišnjih 14. Dana antifašizma u Opatiji (DAF) koji će se održati od 1. do 3. ožujka 2023. godine je ...