Danas se u Art kinu prikazuje Povijest diska u Hrvatskoj

Riječka premijera održat će se 28. listopada u 20:00 sati, uz kratak razgovor s redateljem filma Zvonimirom Rumboldtom te scenaristom i jednim od producenata Tonijem Faverom. U četvrtak, 29.10. u 17:00 sati, u Art-kinu će se održati promocija knjige „Gluma pred kamerom“ Zvonimira Rumboldta, a druga projekcija filma bit će istog dana u 18:00 sati.

Majka suvremene noćne zabave, diskoteka, u Hrvatskoj je proslavila pola stoljeća postojanja. Za one koji su prvim kolektivnim plesnjacima uz ploče (a ne uz živu muziku) osobno prisustvovali, 50 godina je mnogo, i previše. Za mlađe, koji danas za disko radije upotrebljavaju druge termine, kao što je klub, čini se da disko mora biti bar dvostruko stariji. Koliko je disko u Hrvatskoj uistinu star, istražio je redatelj Zvonimir Rumboldt u dokumentarcu „Pola stoljeća diska“ (produkcija Kad-tad, 2015.)a riječka publika, koja u hrvatskoj disko povijesti i sama igra istaknutu ulogu, film će premijerno gledati u srijedu 28. listopada u 20:00 sati, u Art-kinu Croatia.
Redatelj je, tragom jednog „nevinog“ novinskog članka o disku u Jelsi iz davne 1964. godine, uronio u nikad ispričanu i javnosti slabo poznatu priču o razdoblju u kojem niču prve hrvatske diskoteke, te filmom sačuvao uspomenu na imena kao što su Husar, Amfora, Club 57, Arkada, Semafor, imena nekih od prvih diskoklubova. Sniman u Jelsi, Opatiji, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Parizu, uz pomoć pedesetak sugovornika, ilustriran arhivskim snimkama, fotografijama i dokumentima iz tog vremena te suvremenim snimkama lokacija, film oživljava pionirski period disko groznice u Hrvatskoj.

Iz nastojanja da, pored ostalog, odgovori na pitanje koji je bio prvi hrvatski disko, Rumboldt je snimio film detekcije, koji gledatelju ipak ne daje jednoznačan odgovor na pitanje je li prvi bio riječki klub Husar koji vrata otvara 1957., jelšanska Amfora koja ih otvara 1964. ili možda opatijski Club 57 gdje se plesalo od 1967. No upoznaje ga s brojnim glazbenim referencama iz navedenog razdoblja, načinom na koji se dolazilo do ploča, utjecajem diskoteka na razvoj zajednice i formiranje hrvatske klupske scene, te s njihovom ulogom pri unošenju zadaha „trulog kapitalizma“ u socijalističke prostore i među mladež. Redatelj je sve to učinio ne okoristivši se nijednom disko pjesmom, jer disko glazba vladavinu započinje tek u 70-ima. Namjesto toga, „Pola stoljeća diska“ obiluje glazbom Nene Belana koji je pomogao u istraživanjima za film, a stručnu su pomoć pružili i povjesničar i diskolog Marko Zubak te istraživač povijesti riječke rock scene Velid Đekić. Rezultat je vremeplov kroz hrvatsku disko prošlost koji će s toplom nostalgijom popratiti oni koji su bili njenim sudionicima, ali i oni koji groznicu subotnje večeri poznaju iz nekih novih prostora.
Film je već prikazan na Solo Positivo Film Festivalu u Opatiji, u jelšanskom ljetnom kinu „Jadran“, na Vukovar Film Festivalu gdje je osvojio i Specijalnu nagradu, na Danima hrvatskog filma u Orašju, te u splitskoj Kinoteci.