Liburnija Regionalni liburnijski portal
U sklopu projekta izgradnje niza Čerenkovljevih gama-teleskopa (CTA – Cherenkov Telescope Array), vrijednoga čak 300 milijuna eura, u opservatoriju Roque de los Muchachos na kanarskom otoku La Palmi prošli je tjedan održana ceremonija polaganja temeljnoga kamena za najveći Čerenkovljev teleskop na sjevernoj hemisferi: prototip LST (Large Scale Telescope) promjera 23 metra.
U projektu sudjeluju znanstvenici s pet kontinenata i iz 30 zemalja, a među njima i djelatnici Sveučilišta u Rijeci – izv. prof. dr. Dijana Dominis Prester, dr. Tomislav Terzić i doc. dr. Željka Bošnjak s Odjela za fiziku, prof. dr. Saša Zelenika sa suradnicima s Tehničkog fakulteta i Centra za mikro i nanoznanosti i tehnologije, a očekuje se i uključivanje znanstvenika iz Centra za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta, piše Novi list.
Uz riječke znanstvenike u projekt izgradnje najvećeg teleskopa na svijetu uključili su se i znanstvenici zagrebačkog i splitskog Sveučilišta te Instituta Ruđer Bošković, a predstavnikom Hrvatske u LST kolaboraciji imenovana je prof. dr. Dominis Prester koja se trenutačno nalazi u Japanu kao gostujući profesor na ICRR (Institute for Cosmic Ray Reserach, University of Tokyo). Direktor tog Instituta Takaaki Kajita ovog je tjedna dobio Nobelovu nagradu za fiziku, a prema riječima prof. dr. Dominis Prester nazočit će današnjoj svečanosti u La Palmi.
– Današnjom svečanošću započinje aktivna faza izgradnje opservatorija koji će omogućiti nove spoznaje o nekim od najekstremnijih i najsilovitijih događaja u svemiru te opažanje visokoenergijskog zračenja s dosad neviđenom preciznošću – približno deset puta osjetljivije od postojećih instrumenata. U projektu sudjeluje oko 1.500 znanstvenika i inženjera te više od 170 istraživačkih institucija, a značajan je i aktivan doprinos hrvatskih znanstvenika. Oni trenutno rade na posebnoj kameri za precizni nadzor položaja glavne kamere LST-a, razvoju softvera za kontrolu kvalitete podataka i cjelokupnog detektorskog sustava te na Monte Carlo simulacijama koje su neophodne za odluku o konačnom broju i rasporedu teleskopa. Radom na projektu Sveučilište u Rijeci će, uz razvoj temeljnih istraživanja, dobiti priliku i za razvoj vrhunske svjetske eksperimentalne opreme i naprednog računarstva s mogućnošću brojnih primjena u razvoju gospodarstva i očuvanju okoliša, zajednički i ravnopravno sa svjetskim znanstvenim velesilama – kaže prof. dr. Dominis Prester.
Čerenkovljevi teleskopi gama-zrake ne opažaju izravno, već mjere učinke koje one stvaraju u interakcijama s molekulama Zemljine atmosfere pri čemu nastaju veliki pljuskovi čestica. Kozmičke gama-zrake omogućuju pak istraživanje fizikalnih procesa u svemiru u kojima se oslobađa najviše energije: eksplozije supernova, crne rupe, »mikrokvazari«, aktivne galaktičke jezgre te izvori provala gama-zraka. CTA će omogućiti i potragu za tamnom tvari te istraživanje moguće kvantne strukture prostorvremena.
