Liburnija Regionalni liburnijski portal
Danas je 163. dan u godini. Do kraja godine je još 204 dana.
1429. – Francuska povijesna junakinja i svetica Ivana Orleanska povela francusku vojsku u svoju prvu opasu pod gradić Jargeau. Jargeau je bilo prvo englesko uporište koje se nakon oslobođenja Orleansa našlo na putu pobjedonosnih Francuza. Nakon silovitog francuskog juriša Jargeau je brzo pao, a vojvoda od Suffolka je zarobljen s bratom. Nakon toga grad Beaugency se predao, a Englezi su se sami krenuli povlačiti. Ubrzo nakon toga 8.000 francuskih vojnika je u bitci kod Pataya nanijelo težak poraz Englezima, a ponešen krilima tih pobjeda Karlo VII. se u Reimsu dao okruniti za francuskog kralja.
1964. – Južnoafrički aktivist protiv apartheida Nelson Mandela osuđen je na doživotnu robiju zbog sabotaže. Postao je jedan od glavnih organizatora u početku nenasilne borbe protiv apartheida. Iako je njegov mandat bio obilježen dramatičnim porastom stope kriminala i epidemijom HIV-a, mnogi hvale njegovu politiku nacionalnog pomirenja i vjernost demokratskim institucijama. Nakon odlaska s vlasti posvetio se humanitarnom radu i postao jedna od najpopularnijih ikona suvremenog svijeta, a mnogi ga drže jednim od rijetkih univerzalnih moralnih autoriteta u današnjem svijetu.
1967. – Lansirana je sovjetska svemirska misija Venera 4, prva svemirska letjelica koja je uspješno ušla u atmosferu nekog drugog planeta i podatke poslala znanstvenicima na Zemlji. Na cilj je stigla u listopadu i uspješno u atmosferi ispustila dva termometra, barometar, radijski visinomjer, atmosferski mjerač gustoće, 11 plinskih analizatora i dva radijska odašiljača. Glavni dio letjelice u sebi je nosio i magnetometar, detektor kozmičkog zračenja, Lyman-alpha spektrometre za detekciju atoma dušika i vodika, te detektore solarnog vjetra. Unatoč ‘prisilnom slijetanju’ Venera 4 prikupila je neprocjenjive podatke, prvu kemijsku analizu Venerine atmosfere, za koju se ispostavilo da se sastoji od ugljičnog dioksida i malog postotka dušika, te je uspješno izmjerila temperaturu i gustoću atmosfere za koje se ispostavilo da su mnogo više nego se ranije vjerovalo.
Rođeni:
1742. – Marijan Lanosović, meterolog, prirodoslovac
1892. – Djuna Barnes, američka spisateljica
1925. – W. H. Canaway, engleski pisac
1929. – Anne Frank, autorica Dnevnika
1931. – Trevanian, američki pisac
1935. – Antun Jarm, svećenik
1953. – Tess Gerritsen, američka spisateljica kriminalističkih romana
1973. – Tilly Bagshawe, britanska spisateljica
1979. – Dmitry Gluhovsky, ruski pisac i novinar
Umrli:
1878. – William Cullen Bryant, američki pjesnik
1918. – Dragutin Lerman, hrvatski istraživač i putopisac
1921. – Stjepan Valdec, svećenik i spisatelj
1922. – Marin Sabić, hrvatski pjesnik i književnik
1949. – Fran Šuklje, doktor geoloških znanosti
1995. – Roger Roger, francuski filmski skladatelj
2011. – Anđeo Cvitanović, svećenik, franjevac
