Liburnija Regionalni liburnijski portal
Dulje će moći raditi ugostiteljski objekti u naseljenim mjestima. Do sad je radno vrijeme restorana i kafića bilo propisano Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i to od 06:00 do 24:00 sata s tim da im predstavničko tijelo može produžiti radno vrijeme za dva sata, odnosno do 2:00 sata iza ponoći. Radno vrijeme mogli su i skratiti.
Prema novom prijedlogu zakona o ugostiteljskoj djelatnosti o kojem će Vlada raspravljati na današnjoj sjednici predlaže se isto radno vrijeme, ali se ne stavlja ograničenje predstavničkim tijelima za koliko to radno vrijeme mogu produljiti. Tako primjerice, ovisno o potrebama gostiju, ali vodeći računa o zahtjevima građana, predstavnička tijela mogu odlučiti da će neki kafić i restoran raditi do četiri sata. Mogućnost skraćivanja radnog vremena bila bi u rukama izvršnih lokalnih vlasti, odnosno načelnika i gradonačelnika, ali najviše za dva sata u odnosu na zakonska ograničenja, ili odluke vijeća.
Tvorci ovog novog zakona mislili su i na umirovljeničke zabave, pa se njime omogućava pripremanje i usluživanje napitaka i pića koje organiziraju udruge umirovljenika za svoje članove, u svojim klupskim prostorima. Objašnjenje je da se radi o posebno osjetljivoj skupini naših građana, koji u pravilu ne koriste usluge ugostiteljskih objekta, već ostvaruju potrebu za socijalnim kontaktima kroz svoje klubove. Pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka omogućuje se i dobrovoljnim vatrogasnim društvima za svoje članove i goste, te članove drugih vatrogasnih organizacija, u njihovim prostorijama i prostorima, za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja, obilježavanja obljetnica i ostalih vatrogasnih manifestacija, do najviše četiri puta u jednoj kalendarskoj godini.
Prijedlogom novog ugostiteljskog zakona omogućuje se i pružanje usluga smještaja u stambenom prostoru u vlasništvu trgovačkih društava i obrta. Dosad su bili u neravnopravnom položaju u odnosu na građane, kojima je to i prije bilo omogućeno. Privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju omogućit će se da primaju goste i bez dokaza da su vlasnici zemljišta na kojem je objekt, što je bio velik problem za iznajmljivače na čijim parcelama vlasnički odnosi nisu pokoljenjima raščišćeni.
Osnovat će se, kako su zamislili u Ministarstvu turizma, i Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu koji će “popisati” sve ugostiteljske objekte, objekte u domaćinstvu i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u kojima se pružaju ugostiteljske usluge. Na zadovoljstvo ugostiteljskih radnika, ako ovi prijedlozi prođu, smanjit će se najniži i najviši iznosi novčanih kazni za pojedine prekršaje, ali se propisuju više kazne za ponavljače. Kazna koja se naplaćuje na licu mjesta također će biti niža.
– I ne samo to, inspektori će imati mogućnost da za prvi prekršaj samo upozore, kako bi imali i edukativnu funkciju. Ovaj prijedlog zakona općenito ide, s jedne strane, prema deregulaciji, a s druge prema većem obuhvatu ugostiteljskih objekata. Također, pojednostavljuje pokretanje ugostiteljske djelatnosti te odgovornost za kreiranje te ponude prebacuje na jedinice lokalne samouprave, što je dobro – komentar je predsjednika Zajednice obiteljskog smještaja Nede Pinezića.
Izvor: Novi list/Večernji list
