Liburnija Regionalni liburnijski portal
Jedina obrtnička škola u Zagrebu i okolici ove školske godine nije imala upisa u temeljno zanimanje u graditeljstvu – zidar. Plan je bio upisati šest učenika, no nakon slabašnog interesa učenika Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučilo je, kako kaže Anto Vidović, ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole, “pomesti” to i još dva programa – klesar i podopolagač.
Učenik čiji roditelji imaju klesarsku radnju u Zagrebu dobili su SMS da dijete upišu u drugo zanimanje jer se ovo ukida. Drugo im nije preostalo, osim, naravno, ako se cijela familija nije htjela preseliti na Brač, gdje je jedina preostala klesarska škola u Hrvatskoj.
Ovih dana, dakle pola godine nakon odluke o neupisivanju učenika u graditeljska zanimanja, Zavod za zapošljavanje proglasio je program zidar deficitarnim. I izdao preporuku da se poveća upis djece u zidare te zanimanja poput tesara, armirača, fasadera, krovopokrivača, tokara, mesara…
Preporuka HZZ-a predstavlja osnovnu odrednicu za obrazovnu upisnu politiku jer se njihovi podaci oslanjaju isključivo na potrebe tržišta za pojedinim zanimanjima. No, usporedni pogled u upisnu politiku i preporuku HZZ-a pokazuje da je riječ o dijametralno suprotnim pravilima. Zidar je, dakle, ne samo u Zagrebu već nizu gradova i županija, po preporuci HZZ-a, među prvih pet zanimanja u koja treba povećati upis djece. Istodobno, broj upisanih zidara u ovoj školskoj godini da se jedva nabrojati na prste ruke.
– Nastavi li se tako, izgubit ćemo kadar u graditeljstvu. No, nema problema, Rumunji stižu – sarkastično komentira ravnatelj Anto Vidović, priznajući da uz upitnu obrazovnu politiku problem vidi i u načinu razmišljanja djece i njihovih roditelja. Svi bi, kaže Vidović, bili direktorčići, a nitko neće u – šljakere!
No, osim građevinara, HZZ je na svoju listu deficitarnih zanimanja posložio i čitav niz studijskih programa. Nije otkrivena topla voda da cijeloj Hrvatskoj nedostaje liječnika, no uz medicinu naveden je cijeli niz deficitarnih zanimanja, od rehabilitacije, logopedije i anglistike do računarstva, farmacije, germanistike i fizike.
U svojoj preporuci Zavod navodi i kome treba smanjiti upis. Većinom je riječ o godinama prebukiranim srednjoškolskim programima poput frizera, fotografa, ali i automehaničara, pa do ekonimista, hotelijerskih tehničara, tehničara PT prometa i veterinarskih tehničara. Ono što bi pak Zavod rezao po fakultetima su pravo, tekstilna tehnologija, politologija, novinarstvo, filozofija, poslovna ekonomija…
U brojkama to, konkretno u Zagrebu i županiji, izgleda ovako: tržište vapi za upisom kadra u 9 srednjoškolskih i 15 visokoškolskih programa, dok mu je višak kadra došao iz 16 srednjoškolskih i 13 studijskih programa.
U Splitu i okolici situacija je još lošija jer njihovi poslodavci vape za kadrom iz čak 21 srednjoškolskog i 33 visokoškolska programa. Viška imaju iz 12 srednjoškolskih i 11 visokoškolskih zanimanja.
Uz zidare Dalmaciji nedostaje tesara, ali i kuhara, pekara, konobara, cvjećara, mesara, voćara. Usporede li se ti podaci s upisnom politikom, ispada da je Ugostiteljsko-turistička škola u Splitu ove godine imala upisnu kvotu od svega šest slastičara! Susjednoj Makarskoj odobren je pak upis 14 kuhara i isto toliko konobara, dok se Trogir može pohvaliti s punim razredom (28) kuhara i konobara.
S druge strane, u Splitu je upisano oko četiri razreda (više od stotinu učenika) u trogodišnju školu za prodavače. A upravo su prodavači prvi na HZZ-ovoj listi programa u koje treba smanjiti upis!
Dalmatinskim školama općenito nedostaje kuhara, što je preporuka za povećanje upisa i na velikim otocima koji imaju srednje škole. No, srednjoj školi Brač-Supetar za ovu je školsku godinu odobren upis samo osam kuhara.
Jutarnji
