Početna - IZDVOJENO - Međunarodni znanstveni skup „Sedam stoljeća Augustinskog samostana u Rijeci“
Sedam stoljeća

Međunarodni znanstveni skup „Sedam stoljeća Augustinskog samostana u Rijeci“

U povodu obilježavanja sedamstote obljetnice osnutka augustinskog samostana u Rijeci u organizaciji Katedre za umjetnost ranog novog vijeka pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te potporu Grada Rijeke, od 22. do 24. listopada u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke te na Filozofskom fakultetu održat će se međunarodni znanstveni skup. U okviru skupa, građani će imati priliku posjetiti nekadašnji augustinski, a danas dominikanski samostan.

Znanstveni skup su najavili pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, redoviti profesor i voditeljica Katedre za umjetnost ranog novog vijeka pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci dr. sc. Nina Kudiš i koordinator za znanost pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci dr. sc. Damir Tulić, docent.

Međunarodnim znanstvenim skupom obilježit će se sedamstota obljetnica osnutka augustinskog samostana u Rijeci, sudeći prema podacima navedenima u djelu Andreasa Fidlera iz 1783. godine. Augustinski samostan je djelovao do kraja 18. stoljeća, kad je ukinut u sklopu reformi Josipa II i postao župnom crkvom, da bi u prvoj polovici 20. stoljeća dodijeljen dominikancima te je Riječanima poznat kao dominikanski samostan i crkva Sv. Jerolima.

“Nema puno gradova koji u samom srcu grada imaju tako vrijedan spomenik, koji je iako restauriran u više navrata, preživio tolika stoljeća. Augustinski samostan trajan je svjedok riječke povijesti krajem Srednjeg i početkom Novog vijeka, kompleks na kojeg smo, u skladu s novim znanstvenim dostignućima, pokušali dati novo svjetlo,” kazala je dr. Kudiš, dok je dr. Tulić istaknuo kako je augustinski samostan u Rijeci vrlo dobro sačuvan arhitektonski sklop, koji ne krije samo vrijedne skulpture i oltare, već i priča o povijesti aristokracije u Rijeci, čiji su članovi sahranjivani upravo u sklopu ove crkve.

Cilj je skupa razmotriti povijest, kulturnu i umjetničku baštinu augustinskog reda na području današnje Hrvatske te susjednih zemalja, u prvom redu Slovenije, imajući u vidu stoljetne veze riječkog samostana s onima u Kranjskoj. Istodobno, želja je organizatora potaknuti istraživače da se pozabave poviješću, kulturnom te spomeničkom baštinom nekadašnjeg augustinskog samostana i crkve svetog Jeronima u Rijeci , fokusirajući se na specifične povijesne osobe, predmete ili pojave, ali i smještajući iste u širi povijesni, jezični, kulturni ili umjetnički kontekst. Nakon skupa, a tijekom 2016. godine, objavit će se zbornik radova.

Međunarodni skup rezultat je dvogodišnjeg istraživačkog projekt koji je poduprt od Grada Rijeke kroz Program javnih potreba u kulturi. Do sada je tim istraživača u sastavu prof. dr. se. Nina Kudiš, izv.  prof.  dr.  se. Marijan Bradanović, doc. dr. se. Damir Tulić, Mateja Jerman, lvan Braut i Iva  Jazbec Tomaić istraživao arhitekturu, skulpturu i altaristiku, slikarstvo te liturgijsku opremu crkve svetog Jeronima  i nekadašnjeg augustinskog samostana. Djelomično su  provedena i arhivska istraživanja te je izrađen prvi dio elaborata  o tom samostanskom sklopu, dok je drugi u izradi.

Iduće se godine namjerava provesti čitav niz aktivnosti namijenjenih širokoj javnosti (predavanja, vodstva, izložba, izrada web-stranice, dokumentarnih filmova i slično) s nazivom “Godina augustinaca u Rijeci”.  Cilj ovih aktivnosti je ne samo upoznati javnost s poviješću, povijesnim značenjem i baštinom nekadašnjeg augustinskog, a danas dominikanskog samostana u Rijeci, već i baviti se poviješću grada Rijeke od 1300. do 1800. godine.  Kako je kazao dr. Tulić krajnji je cilj osnovati Dijecezanski muzej, u suradnji s Gradom Rijekom, Riječkom nadbiskupijom i Hrvatskom dominikanskom provincijom.

Kako je kazao pročelnik Šarar, projekt proučavanja augustinskog samostana, odnosno povijesti Rijeke na kraju Srednjeg i početku Novog vijeka, nadovezuje se na brojna istraživanja riječke povijesti provedena u proteklim godinama, od proučavanja riječke industrijske baštine do sagledavanja antičkog sloja i otvaranja Arheološkog parka.
“Svi ti projekti dio su trenda osvješćivanja prošlosti i identiteta grada, ne samo sa stručne strane, već i sa strane samih građana,” kazao je Šarar.

Znanstveni skup je financiran sredstvima iz Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2015. godinu. Realizaciju skupa su financijski potpomogli i Filozofski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci te Studentski kulturni centar Rijeka, a dio sredstava je osiguran i kroz znanstveni projekt Umjetnička baština kasnog srednjeg i ranog novog vijeka u Rijeci, na Kvarneru i u Istri.

Svečano otvaranje skupa održat će se u četvrtak, 22. listopada u 17sati u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, Korzo 16, a nakon predavanja, od 19,15 do 20 sati, organiziran je posjet crkvi i samostalnu Sv. Jerolima. Preostala dva dana,  u petak i subotu, 23. i 24. listopada, skup će se održavati na Filozofskom fakultetu, u dvorani 006, a nakon zatvaranja skupa, organiziran je posjet pavlinskom samostanu u Svetom Petru u Šumi.

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača stiže u Opatiju

Petar Grašo jedan je od najpoznatijih hrvatskih pjevača, tekstopisaca, kompozitora i kantautora koji je u bogatoj glazbenoj karijeri surađivao s ...